va§IONka

.

23.08.2012.

PREPORUČUJEM: Inferiornost = zavist = podsmijeh

 

 

 

(Izvor kompletnog teksta je http://www.akademijauspeha.org/clanci_svi/Zavist%20i%20podsmeh.html . Autorka teksta je Jelena Orlandić.)

 

 

 

Zavist i podsmeh

 

Zavist se, najčešće, vezuje uz lepotu, novac, moć, uspeh i slavu. Ali, vrlo česta je i zavist na: plemenitost, unutrašnji mir, kreativnost, sreću.

 Zavist je jedan od najžešćih emocionalnih otrova. Znamo da kažemo kako nekoga: "izjeda zavist" ili da će "pući od zavisti" jer, zaista, zavist je takva da izjeda i uništava – i prema spolja i prema unutra.

 

 

Zavist nagriza dušu

 

 

Mada se smatra jednim od sedam smrtnih grehova, zavidnoj osobi nema pomoći od moralisanja. Etiketirati nešto lošim, grešnim ili poremećenim, ne dovodi do razrešenja, već samo do još dubljeg potiskivanja.


Uzroci i oblici zavisti


Epicentar zavisti je osećaj inferiornosti. To je jad zbog odvojenosti od onog kakvi bismo želeli biti i onog kakvi jesmo. Iz tog jada izvire razoran osećaj kojem je cilj uništenje osobe koja ima "ono što ja nemam" ili uništenje "onog što ta osoba ima". Zavist može biti uobičajena i benigna (npr. tinejdžer koji zavidi prijatelju na novom mobilnom telefonu), može biti nešto ozbiljnija, ali i dalje svakodnevna i prihvatljiva (npr. devojka koja zavidi prijateljici na srećnoj vezi), a može biti i sasvim patološka (npr. pedofil koji detetu zavidi na nevinosti).
Zavist se pojavljuje u puno nijansi. Svi se povremeno nađemo u situaciji u kojoj se osećamo razočaranima zato što neko blizak (zbog zavisti) nije u stanju da se raduje našem uspehu ili sreći. Ili, obrnuto, ostajemo zatečeni sopstvenom nemogućnošću učestvovanja u zadovoljstvu drugih. Takva nemogućnost divljenja, zahvalnosti i saosećanja (često nesvesno) stvara sve gore mišljenje o samom sebi. Što u sebi nosimo više potisnute zavisti, to smo manje u stanju primiti pažnju i ljubav, jer se duboko u sebi smatramo lošim i strahujemo da to nećemo moći da uzvratimo.

Zavist može, ukoliko se otrgne kontroli, da postane veliki životni problem. Ovakvo ponašanje i ovakva osećanja lako mogu da dovedu do disbalansa u odnosima sa drugim ljudima. Pre ili kasnije neko više neće biti u stanju da vam toleriše to što ne delite njegove radosti, nekome će zasmetati to što ste tu samo kada je loše i slično. Isto tako i vi se možete osetiti napušteno, ostavljeno i izdano ukoliko ljudi koje smatrate bliskim nisu u stanju da se raduju sa vama i dele ono dobro isto koliko i ono loše.

 

Objekti zavisti

U medijima se zavist najčešće veže za lepotu, novac, moć, uspeh i slavu, ali vrlo česta je i zavist na: plemenitost, unutrašnji mir, kreativnost, sreću, odnosno – životnost. Britanska psihoanalitičarka Melani Klajn ističe smirenost kao jednu od osobina na kojima ljudi jedni drugima znaju izuzetno zavideti. Tu su zatim i dobrota i nevinost (koja je sama po sebi odsustvo zavisti). Okrenemo li se malo oko sebe, možemo pronaći mnoštvo primera u svojoj svakodnevnici.

Recimo, starica koja zavidi mladima, pa zato pljuje po "današnjoj mladeži"; mladić koji zavidi devojci na plemenitosti, pa čini sve da je "pokvari"; frustrirani kolega koji zavidi na unutrašnjem miru i zato ne prestaje da provocira. Neretko su i velike životne odluke kao što je: kupovina nekretnine, otvaranje firme ili pravljenje deteta pokrenute zavišću, jer se najbolja osveta onima kojima zavidimo čini prestići ih kako bismo u njima izazvali zavist. Postavljajući sebe na mesto drugoga, želimo ga, metaforički rečeno, pojesti, poput figurice u šahu. Ne znamo da u toj težnji paralelno izjedamo i sami sebe – zavišću.

 

Stid i zavist

 

Zavist je emocija koja izaziva najviše stida i od nje se najviše branimo. Paradoksalno je upravo to što je ona neizbežan deo života - u reklamama su savršena tela koja budeći zavist prodaju najnoviju kremu protiv celulita; trač - magazini žive na uzdizanju idola koje se potom ocrnjuje i omalovažava. Kada se ljudi okrenu duhovnosti, često misle da su se samim svojim "obratom" rešili zavisti. Međutim, najčešće se događa da je samo povežu s nekim drugim vrednostima. Više nema takmičenja ko ima bolji auto, već ko je bolji hrišćanin ili ko bolje i duže meditira. Pa ipak, zavist je i dalje u igri. Ma kakve pojavne oblike imala, i ma kako mislili da smo joj pobegli, da smo iznad zavisti i da smo je prevazišli, možda bi bilo dobro da se s vremena na vreme ipak zapitamo… Da pogledamo sebe i oko sebe i proverimo da li smo zavidni i kako se to oseća i pokazuje.

 

 

Najćešće sami sebe uvedemo u osjećaj posramljenosti i osramoćenosti. Za unutrašnji mir nije bitno zna li iko drugi kakva negativna osjećanja prema drugima nosimo ili kako smo i kada smo prema drugome neprimjereno, negativno, nepravedno postupili. Za pojavljivanje stida, posramljenosti sasvim je dovoljno da to znamo mi. Možda ima i onih koji ni ovu posramljenost više ne osjete?

 

 

Zavist i manipulacija zavišću su jedni od temeljnih pokretača ljudskog ponašanja. Budući da, uzme li maha, može rezultirati razaranjem nekog ili nečeg lepog, plemenitog ili dobrog "iz čiste zlobe", nije čudno da se asocira sa samim zlom. Međutim, zavist je pre svega društveni fenomen i posmatramo li je kao emociju koja je sastavni deo čovekovog života (a ne kao praiskonski greh), možemo sagledati i moguće načine njenog razrešavanja.
Kako bismo, u što manjoj meri, bili žrtve, bilo vlasitite, bilo tuđe zavisti, pre svega, važno je moći je prepoznati i razumeti. U patološku zavist ovde nećemo previše ulaziti. U najblažem i najpozitivnijem smislu, osećaj zavisti nas može bocnuti da se pomerimo s mesta, da učinimo nešto i dodamo svom životu neki novi kvalitet. Na primer, ako smo lenji - da počnemo da vežbamo, ili - ako smo bez novca da počnemo da zarađujemo. Ova svakodnevna, obična zavist, kada je osvešćena, nije tako razorna i bolna. Mirenje sa sopstvenim osećajem inferiornosti može dovesti do saosećanja, prihvatanja i ljubavi prema sebi, što se zatim, u obliku divljenja i zahvalnosti, može odraziti i prema spolja.

 

 

Osjećaj inferiornosti često je objektivno potpuno neutemeljen. Neko može biti bolji od nas, pod pretpostavkom da je ovakva usporedba za zrelog i ispunjenog čovjeka uopšte bitna, u nekoj oblasti, ali smo mi, sigurno, u nekoj drugoj oblasti bolji od toga sa kojim se uspoređujemo. Ljudi su različiti, stoga imaju različite distribucije i vrijednosti i mana, i kvaliteta i nedostataka u strukturi ličnosti.

 

 

Upravo zato na zavist ne treba gledati kao na (praiskonski) greh ili na nešto što je samo po sebi loše. Zavist je osećanje iz koga možemo izvući potencijal da sami budemo bolji, srećniji i zadovoljniji. Treba samo biti svestan i imati želju da to uradimo.

Sva osećanja koja imamo nečemu nam koriste. Tako je i sa zavišću. Ipak, neka od tih osećanja veoma je važno osvestiti, i suočiti se sa njima. To je jedini način da nam budu od koristi. U suprotnom dolazimo u poziciju u kojoj ostajemo sami u svom nezadovoljstvu u svojoj zavisti i podsmehu, koji je možda na trenutak prijatan, možda na kratko donosi oklašanje ali, u dugoročnom smislu, truje nas iznutra, čini da naše nezadovoljstvo raste i na kraju dovodi do toga da poričemo sebe, ne bivamo autentični i generalno nazadujemo umesto da napredujemo u svom razvoju i radu na sebi.

 

Analiza podsmeha

 

Zašto je TV program pun emisija koje se baziraju na ismevanju, ponižavanju, omalovažavanju ili gađenju drugih?

Podsmijeh je smeh začinjen prezirom. Ili, tačnije rečeno – prezir pod smehom. To je zabava i omalovažavanje u jednom. Cilj te specifične grubosti je vrlo jednostavan: izazivanje neprijatnosti i stida. Međutim tu je i jedan podcilj za koji malo ljudi zna: izbacivanje sopstvene neprijatnosti i sopstvenog stida.

Svaki oblik omalovažavanja, zanemarivanja, napuštanja, emotivnog ili fizičkog maltretiranja deteta u njemu dovodi do taloženja stida. Sloj po sloj, zabrane na osećanja, doživljaje, radoznalost i spontanost čine svoje: dete odrasta u osobu koja ne ceni i ne voli sebe. Tačnije, pati od dubokog stida pred samom sobom, baš kao što je kroz detinjstvo patila od stida pred svojim bližnjima.

 

Toksični stid

 

"Toksični stid daje osećaj bezvrednosti, promašenosti i nedoraslosti kao ljudskog bića", piše Džon Bredšo u knjizi Oslobodite se stida koji vas sputava. "U toksičnom stidu Ja postaje objekat sopstvenog prezira."

 

 

Trajna nemogućnost prihvatanja sebe uz sve vrijednosti i mane, te sklonost valorizovanju svake vlastite osobine i postupka kao nedovoljno dobrih direktne su posljedice velikih grešaka u odgoju, kao i nespremnosti tako odgajane osobe, sada u odrasloj dobi, da analizira takvo svoje stanje. Prihvatanje sebe uslov je za voljenje sebe.

 

 

Prezir koji je usmeren prema sebi teži da izađe napolje, isprazni se, a jedan od načina za "iživljavanje" tog duboko ukorenjenog stida je ismevanje. Smeh pri tom služi kao zgodno uzletište za postavljanje iznad druge osobe kako bi omalovažavanje bilo izvedeno odozgo, sa što sigurnije pozicije. Sasvim je logično zašto je neophodna nadređena pozicija, ma kako imaginarna ona bila, da bi se “uspešno” podsmevalo. To je suštinski pozicija u kojoj podsmeh ne može da “dobaci” do nas. Kada smo bezbedno pozicionirani, kada smo u situaciji u kojoj nama niko i ne može da se podsmeva, makar to bilo i zato što nismo dovoljno interesantni da bi uopšte bili u fokusu pažnje, lako je podsmevati se. I čak uživati u tome. Ali ne zaboravimo da je to moguće samo i jedino iz bezbedne pozicije, jer nas ona štiti od onog velikog straha da će se neko podsmevati nama. A tu i leži osnova svega. Veoma često, podsmeh je samo “drugo lice medalje”. Samo način da se zaštitimo od straha, način da izbegnemo da tema podsmeha, kritike i sl. budemo mi.

 

Kolektivno oslobađanje stida

 

Danas na TV-u nailazimo na neverovatnu količinu emisija (takmičenja, kvizova, reality show-ova) koje se baziraju na ismevanju, ponižavanju, omalovažavanju ili gađenju drugih. To je vrlo jasan pokazatelj o količini potisnutog stida na nivou društva. TV je vrsta kolektivnog ogledala. Program je kreiran na osnovu gledanosti, čine ga oči posmatrača. Prikazuje se ono što privlači i zadržava pažnju, produkuje se onaj emotivni naboj u kojem se prosečan čovek može lako pronaći, onaj sadržaj s kojim se lako identifikuje.

Kada neko ispadne glup, ružan, jadan ili nesposoban, to je "smešno". Mediji to podržavaju, čine to opšteprihvaćenim, normalnim. Na taj način se stvara kolektivna atmosfera koja olakšava izbacivanje usvojenog prezira. Poruka "nešto nije u redu sa mnom", koja izvire iz sopstvenog stida, pretvara se u sličnu, ali ipak bitno drugačiju poruku upućenu drugima: "Nešto nije u redu s vama." Na taj način se problem ne rešava, već je, izbacivanjem na druge, samo sve udaljeniji od izvora, što, doduše, može dovesti do kratkotrajnog olakšanja, ali ne i do boljeg osećaja iznutra.

 

Suočavanje sa stidom

 

Mada ovo nije pravo rešenje, ono je, makar kratkoročno, izuzetno zadovoljavajuće i prijatno. Zašto? Zato što je najteže suočiti se sa samim sobom, priznati sebi da nešto možda zaista nije u redu sa nama, da nešto nedostaje ili da nešto ne funkcioniše onako kako bi trebalo. Takvo saznanje, ili samo mogućnost takvih misli, zastrašujuća je. Suočavanje sa takvim stvarima je nekim ljudima strašnije od bilo čega drugog.

 

 

Djeca, ali nažalost i odrasli, skloni čestom ismijavanju drugih zapravo skrivaju vlastite jake osjećaje inferiornosti spram i zavisti prema drugima. Djeci što su ni kriva ni dužna žrtve ismijavanja nešto je teže objasniti da za takve postupke onaj koji ismijava ima jake unutrašnje motive i da mu, zbog toga, zapravo treba pokušati pomoći da ih prevlada, da se suoči s tim motivima. Odrasli, zreli ljudi odraslog ismijavača lakše prepoznaju, no rijetko se upuštaju u direktan razgovor u povoljnom momentu, koji će svakako biti neugodan, kako bi mu ukazali da za svoje neprimjerenno ponašanje treba identifikovati uzrok i izboriti se s njim.

 

 

Jer, kada je problem u drugima, on je nekako i rešiv. Proradiće osnovni biološki mehanizam “bori se ili beži”, odnosno, ili ćemo se skloniti ili sukobiti sa drugim,  ma kakav ishod bio, nekakav rezultat će biti tu. A pobeći od sebe je daleko teže, boriti se deluje kao još gora opcija. Nije bez razloga rečeno da je čovek sebi najgori neprijatelj. Najteže su borbe sa samim sobom, a najgore su posledice bežanja od sebe.

 

Stid kao “šuga”

 

Rešenje nije tako jednostavno jer je u pitanju multigeneracijsko nasleđe. Roditelji, putem omalovažavanja, vređanja, ignorisanja ili zlostavljanja, prenose stid na decu jer su to i sami dobili u nasleđe od svojih roditelja. Taj način funkcionisanja je ugrađen u njih, "prirodan" im je iako im nanosi bol. Nanosi im poznatu bol nedostajanja samima sebi koju možda više ni ne primećuju jer su na nju navikli. A promena je načešće daleko strašnija od ostajanja u starim obrascima, ma kako bolni, disfunkcionalni, i na kraju štetni po nas same i našu okolinu bili. Pogledamo li realno, koliki procenat ljudi se reši neželjenog "porodičnog prtljaga" pre nego što sami postanu roditelji? Koliki broj ljudi se trudi da osvesti svoje sopstvene problematične obrasce ponašanja kako ih ne bi preneli svojoj deci?

 

 

 

 

U vremenu u kome živimo, kada je posao na prvom mestu, kada karijera praktično određuje naš život čak i kada ne želimo da je tako, kada nam je bitnija procena nas i naše ličnosti koja dolazi od našeg šefa nego ona koja dolazi od našeg deteta, nimalo nije čudno što se “porodični prtljag” prenosi na decu gotovo sam od sebe. Uočljiv je nedostatak odgovornosti u ulozi roditelja, jer to je cena odgovornosti prema životu u profesionalnom domenu. Nije nemoguće balansirati porodicu i karijeru, ali koliko ljudi je spremno da uloži trud u to? Koliko njih će, kada umoran dođe kući sa posla, sesti da priča sa svojim detetom, iskreno i otvoreno? Na kraju krajeva, koliko će njih, posle napornog dana na poslu, imati volje da popriča sa samim sobom. Pogotovo o teškim temama kao što su sopstvene greške, obrasci ponašanja koji produkuju loše rezultate i koji za posledicu imaju multigeneracijske posledice.

 

Mediji kao pomoćnici i “prenosioci bolesti”

 

Uglavnom to ide automatski: primljeno-predano. Jedan od razloga je i taj što javnost o tome nije dovoljno informisana. Zatupljivanje, nasilje i ismevanje mame puno više pogleda. Ono s čim se lako saživimo je uvek nešto što nam je blisko iznutra i zato nam može reći nešto o nama samima. Važno je ne zaboraviti da smo mi ti koji odabiramo čemu ćemo posvetiti pažnju i u kakve sadržaje ćemo se uživljavati. Dok gledamo TV, pomoću daljinskog, odabiramo ono što primamo, što uzimamo u svoj mentalni svet, što usvajamo kao vrednost i što cenimo jer nam pruža neko zadovoljstvo. Slike i zvukovi nose određeni emotivni naboj. Dobro je biti svestan šta zapravo biramo i zašto.

Bilo bi jako dobro odvojiti neko vreme i razmisliti zašto biramo da gledamo programe koje gledamo, zašto nalazimo zadovoljstvo u ponižavanju drugih, u podsmevanju i sl. Koji je razlog zbog koga biramo da puštamo u svoj dom, i na kraju u sebe, nešto što nema nikakvu vrednost? Loš televizijski program, baš kao i brza hrana, prepun je bezvrednih sadržaja koji služe “brzom rešenju”. Nečemu što će nas zadovoljiti na kratko, utoliti glad i dovesti do privremenog i plitkog zadovoljstva, taman dovoljnog da preguramo dan, odemo na spavanje i sutra sve to ponovimo.

A sve je to naravno dodatno pothranjeno zavišću. Zavidimo slikama koje gledamo, slikama koje, ipak i to moramo znati, nisu realne, slikama “elite” i “džet seta”, ljudi kojima ćemo, ako ih ne ponizimo, ako ih ne ismevamo, strahovito zavideti. Na čemu? Na životu koji nam je naslikala, zapravo, jedna kutija, na životu iza koga stoji tim xafsinških stručnjaka.

 

Nešto zavisi i od nas

 

I tako imamo zatvoren krug u kome, ako nismo pažljivi, ako nemamo volje da o tome razmišljamo, ostajemo zaglavljeni između podsmeha i zavisti, ostajemo u nekom sasvim nerealnom svetu u kome nikada ne možemo da dostignemo ono što želimo. Ne zato što je to nemoguće, već zato što ciljevi kojima težimo nisu naši. Nismo ih mi postavili, a veliko je pitanje da li ih i zaista želimo. Oni su nam nametnuti, a mi smo ih usvojili u nedostatku vremena, boljih uzora, volje da o tome razmišljamo i hrabrosti da se suočimo sa autentičnim ciljevima koje nosimo negde u sebi.

Osvešćivanje je tek prvi korak. I izuzetno važan. Ukoliko nam je potreban podsmeh da bismo bili zadovoljeni, možda je bolje na kratko se zagledati u sebe. Potražiti svoje ciljeve, otkriti šta je to u nama čemu autentično težimo i krenuti u ostvarivanje toga. Ma kako to bilo teško, ma kako delovalo zastrašujuće i nosilo promenu, ipak je daleko bolje od podsmeha drugima, bilo da su oni tu negde blizu nas ili su zagledani u objektiv kamere, kroz koji, hajdemo i to priznati, ne mogu da nas vide…

 

 

 


PROZA I POEZIJA
Lirika o ljubavi
Koščej Besmrtni
Sarabanda
In quo totum continetur
Svijet na ruševinama budućnosti
Skica za moja življenja
Priča
Magija
On i žena
Grim majstor
Ovdje, po našoj glavi
Eter
Svađe vremenà
Caturaṅga (चतुरङ्ग)
Jezgro
Žurba i kalabaš lula
On nema ime
Keridven
Ustakljeni mrak
Sve
Neka ulica
"Poezija Magla: Fetiš (šššššššš)"
"Anthem for Minorities: Kažu da smo budale"
"Crno u vrećama"
"Mythic Fantasy tour"
"Čuvari"
"Rock 'n' Roll"
"Mrijestilište"
"Horizont događaja"
"Homage: Weird Tales Heavy Metal Generation"
"Da li jesam?"
"Tužna priča o neutralisanim osmatračnicama"
"Unus mundus"
"Marija koja priča"
"Epilogna stvarnost"
"Ušivanje"
"Adagio za lutku"
"Nešto vremena u sobici"
"Sakupljač misli"
"Premotano na kraj"
"Pismo"
"Tref dama"
"Pod drvetom"
Dirigent
Reciklirani traktat o kosmogoniji
Ništenje
Uhvaćene vode
ༀམཎིཔདྨེཧཱུྃ།
Pjesma iz Burana
N-ta
Neshvaćene riječi
Digitalne tvari
O prirodi (stvari)
Protokoli
Mjesto odakle dolaze pitanja
Meta
Ona je ja
Dolazi sve što treba
Nad(ri)čovjek
Svemirska buka
Razrušeni ljudi
Koncert koji traje 36:26
Ogled o smislu
Bez premca (once again)
Blues
Gornja brada
Sofija
Kameni junak
Koja riječ?
Muzika
Zelena Angela
Biblioteka
Usud blagosti
Igra
Moja bijesna cura
Stvaranje cvijeća
Sam
Volja
Uzrečica
Mladi ja
Epitaf mome pjesniku
Riječi za nepotentan mit
Broj dana rođenja
Suza u noći
Grad
Oči su od Oca
Koja je tajna našeg srca, žalosti?
Traktat
Priča počinje kao nedovršena rečenica.
Jeanne d'Arc
Pisanje
Iz suze
Vrijeme
Stopa ode
Intro
Crkva sv. Đorđa
Naša
Grijeh kiša
Srce gdje nema zašiješ
Riječ
Zamjenjiva kategorija
Ona koja svjedoči
Moneov kist
Ono što širi
Učim
Klupe čekanja
Upišimo odgovor
Frekvencija
Bosanska
Jednostavno.
Lagano putovanje
Susret
Bedem
Dlanovi i rosa
Ženska
Vrijeme i bjelina
§
Notni zapis
Polagano
Molitva za ženu
Rađanje
Majčin telal
Svijet odgovora
˛˛~°°°~¸¸
Za novih par sijedih
Solo para siempre
Starcu
Et in Arcadia ego
Jednoj od svih, svakoj od jednih
Elegija o smrti mašte
Čeznem te flamenko
Soba misli
Unutrašnja
Stvaranje
Mislim...
Obalu zapljuskuje proljeće
Putešestvije
Amajlijin naslov duše
Bijela pčela
Umorena mora
Pismo
Priznanje
Prvi dešeni
Apokaliptično komična
Daleka
Dan
¤

Dan
U prilog teorije haosa
Fuga bez muzike
Kurčeviti trubadur i iskusna muza
Dolina ubranih breskvi
Poezija magla
Kolijevka u stihu
Posljednja činija žita
Broj dana rođenja
Teslina ploča
Slaviti život

FILOZOFIJA, PSIHOLOGIJA I ISTORIJA
Górecki: Simfonija žalosnih pjesama
يين زرتشت (Zaraθuštra)
Sve što trebaš znati o ljubavi
In quo totum continetur
Sajensifikacija fikcije ili o traženju opravdanja: Los Voladores
Svijet na ruševinama budućnosti
Hiperdimenzionalna materijalizacija
Svojstvo!
Voli!
24 duge godine od masakra: Konačno uhapšen Radomir Pantić i prvi egzekutori 63 civila u selu Zaklopača kod Milića, ubijenih u jednom danu (neka ostane zapis ko je nalogodavac, a još uvijek nije uhapšen)
"BEAT THAT!" vol.1: Ljudska prava
"Samo je loša vijest dobra vijest"
"Antisemitizam u Sarajevu"
Eter
Jezgro
NOISe proudly presents: Blogeri & Asocijacije
"Mythic Fantasy tour"
"Horizont događaja"
"Da li jesam?"
"Tužna priča o neutralisanim osmatračnicama"
"Epilogna stvarnost"
"Kotač"
Šta je činjenica?
Reciklirani traktat o kosmogoniji
ༀམཎིཔདྨེཧཱུྃ།
Pjesma iz Burana
N-ta
O prirodi (stvari)
Meta
Nad(ri)čovjek
Svemirska buka
Ogled o smislu
Sofija
Samorecepti: Iskomunicirano (za sada)
GENOCID: Onemogućavanje rađanja
Zašto?
Mladići prepisivali ponašanje svojih očeva od prije 20 godina
Iz neznanja i zbog malicioznih ciljeva - (zlo)upotrebe
Ko nam je dao PRAVO (izbora)?
Tajne
Rašomon: Nacija, etnička pripadnost, religija
Rat
Čudesna biljka
Imaj vjere.
Čovjek koji je zaustavio pustinju
Od...
Osjećam, dakle postojim.
Intro
PREPORUČUJEM: Inferiornost = zavist = podsmijeh
Bartolomejska noć ili o šovinizmu
Pojava
Čoporativno ZLO & čoporativno DOBRO
Ona koja svjedoči
Abeceda
Šta znači ćutiti & šutiti?
PREPORUČUJEM: Već znam da ću se, bar u nekoliko navrata, vraćati ovome predavanju u trenucima kada injekcija optimizma na čas zataji. (Zamislimo da karikirajućeg imitiranja određenih osoba nema. U tim dijelovima neprimjereno, ali hajde...)
"Okrajak za kraj" ili o satanizmu
Zlo znanje i ravnodušno sivo vs. udruživanje
”Miješanje”
Studija o kulturi života i kulturi smrti
O samocenzuri
Znakovi
Boje ili rasprava o isključivosti
Ljudi
Dokaz
Zlo
O... nečemu (počeh kao Tramvajsexualac s naslovima:-)
Orgon ili o “spaljivanju vještica”
Kako očevi vole...
Samotnost
Izdržljivost ili ponešto o poboljšanom JA
Ljubav mori
(ANALIZA MOJE SRAMOTE) Svakih 10 sekundi...
Sjećanje
Red privatnog, red jednostavnog, red dosadnog
Filozofija krajnosti ili o lijeku: “Furaj mali sam sredinom!”
O (ne!)prijateljstvu
-izmi ili transgeneracijske igre
Umijeće strahovanja ili popis mojih strahova
Ono što ne smijem ili crtice o anarhiji
Preduprijediti svakodnevno loše veliko je dobro
Serijal odnosi: Svijet po mjeri žene
Misterija osmijeha
Uspod modernog rasizma
Supremacija
Serijal “Odnosi”: Žena
Mi, ljudi!
Je li način, je li mjesto?
Krizologija
Sažetost
Entropija
I vas volim sudije.
Abeceda
”Miješanje”
Studija o kulturi života i kulturi smrti
Boje ili rasprava o isključivosti
Dokaz
Zlo
O... nečemu (počeh kao Tramvajsexualac s naslovima:-)
(a)Teološka rasprava
Filozofija krajnosti ili o lijeku: “Furaj mali sam sredinom!”
Ono što ne smijem ili crtice o anarhiji
Preduprijediti svakodnevno loše veliko je dobro
Uspod modernog rasizma
Mi, ljudi!
Rasisti&kastisti
Besa
Ponešto o konkretnom djeliću istine čije je potpuno distorziranje, u međuvremenu, pokušavano na najgresivnije moguće načine
Od špijuna preko novinskih agencija do jedinstvene informacijske slike cijelog svijeta
PREPORUČUJEM: Već znam da ću se, bar u nekoliko navrata, vraćati ovome predavanju u trenucima kada injekcija optimizma na čas zataji. (Zamislimo da karikirajućeg imitiranja određenih osoba nema. U tim dijelovima neprimjereno, ali hajde...)
Zlo znanje i ravnodušno sivo vs. udruživanje
Svevidjeće oko
Panevropa
Orgon ili o “spaljivanju vještica”
Ἅγιον Ὄρος
Nazi Israel
Koncepti

MUZIKA I UMJETNOST
Górecki: Simfonija žalosnih pjesama
Koščej Besmrtni
يين زرتشت (Zaraθuštra)
Sve što trebaš znati o ljubavi
Sarabanda
Tartini
In quo totum continetur
Griegova teška p o b j e d a
Ispravljanje
Пьесы Фантазии
She has her own way now (and she loves Satie :-)
Radosna pjesma nakon litanija (rekli bi k'o fenix)
Grim majstor
"BEAT THAT!" vol.1: Ljudska prava
Mnogo, mnoooooooooogo dobro (pozajmila od Solakhova)
Jonathan Howsmon Davis
Ovdje, po našoj glavi
Smrt znanja
Vinil godine '94.
Svađe vremenà
Idila o 730 pisama Kamili Stösslovoj
Michael Jackson thought a Punk
Mubarek Ramazan, moji blog prijatelji :-)
Sharaniejšn & Ormusovača
Totenmarsch
Dvije čovjekove smrti: Dijete i Starac
Neka ulica
"Poezija Magla: Fetiš (šššššššš)"
"Anthem for Minorities: Kažu da smo budale"
"I own your tears anyway"
"I own your tears anyway"
"Aaaaaaaaaaaaa, ovo je brzina (kec, kec, kec, kec,kec,kec, keckeckec)"
"Crno u vrećama"
"Mythic Fantasy tour"
"Voli metal punk mrzi rat: Ausgebombt"
"Halford & kostimirane godine"
"Rock 'n' Roll"
"What's going on?"
"Horizont događaja"
"Homage: Weird Tales Heavy Metal Generation"
"Doviđenja moja ljubavi, moja strasti"
"Mist ("kiseli" se tri godine, nikako da doživi studijsku verziju)"
"NOISe proudly presents: Nights in Black Satin"
"Tužna priča o neutralisanim osmatračnicama"
"Moj bend"
"Poetry of Old"
"Budžžž"
"Camille Saint-Saëns: La Danse macabre"
"No War!"
"Unus mundus"
"Marija koja priča"
"Vivaldijevo "Ljeto": Žestoko izvođenje"
"Lady Justice has been raped"
"Ušivanje"
"Most Severe Waltz in The Kingdom of My Decided King"
"Adagio za lutku"
"Čuvar armenske muzike: Aram Khachaturian"
"Zrak"
"Dies Irae manual: Pustiti glasno"
"Premotano na kraj"
"Rekvijem"
"Ludi Velšanin, jedan od velikih, još uvijek živ: Sir Karl William Pamp Jenkins"
"Llibre Vermell de Montserrat: Stella Splendens aka narodna muzika iz XIV vijeka"
"Da li se Igra kraljeva ikada začula u Vinčesteru? Kako je slučaj udesio da Серге́й Серге́евич Проко́фьев u baletu o najpoznatijim svjetskim ljubavnicima iz italijanske Verone muzički odredi britanski identitet?"
"Empirija 1978: Kako je Hard Rock prešao u Heavy!"
"Tref dama"
"Saturnesa"
"Osjećaj Matematičara: Tišina prije Bacha"
"Clément Philibert Léo Delibes - Duet cvjetova: Lakmé, kći brahmanskog sveštenika i Malika, njena sluškinja"
"Nadrealizam: O puževima i svecima (Rene Laloux "Les Escargots" feat. The Cult "Saints Are Down")"
"Naprijed je tamo gdje učim"
Dirigent
Borodinov "Knez Igor": Plesovi turskog nomadskog naroda (Kumansko-kipčačka konfederacija X-XIII vijek)
Ovako umiru ljubavnici
U dvorani Planinskoga Kralja
Božanska muzika Johana Pahlbela
Inspirisano Vergilijevim Georgikama: Disati u pauzama
Morgonstemning
Åkerfeldt
Poets and Madmen
Doma
Rock and fuckin' Roll
Multiple Frequency Orgasm
หินอวกาศ
Vàli: Kamen i kora
Sjećam se.., sjećam se velikih podzemnih jezera
Kako Serebrier (najbolje) čuje
Sve zbog čega volim Fedosejeva
Рассказ царевича Календера ili o orgazmu i porijeklu priča
Meta
A Natural Disaster
Totentanz
Koncert koji traje 36:26
Genij ubice i rasiste vs. Balada o tužnom Vargu

Memories
Distorzirani kauboji feat 18 godina stara progresija
Jedan je (Met)
Black Sun
Otkriće (hvala Antoanu :-)
Sam
Sirovina (mojim prijateljima, kažu da se rastajemo)
Suza u noći
Koja je tajna našeg srca, žalosti?
Motion in (e)motion
Vrijeme
Mejah sav
Srce gdje nema zašiješ
Zamjenjiva kategorija
Filozofsko ništa konkretno je svašta
1993.
...
Sada...
Malo više "pozajmiš" od melodijske teme Bonfae, malo "pozajmiš" od Stingovog načina pjevanja i dobiješ pjesmu na vrhu top listi svijeta. No, majstorstvo je to uklopiti na ovaj način. Aranžmanski je besprijekorno.
Muzika
Večeras..., večeras nemam dodati niti oduzeti išta onome/od onoga što gospodin K-Rino reče
Jedno od najljepših orkestarskih velikih djela i jedan od najljepših baleta ikada
Sjetih se... dobra je.
Noćas imam reći ono što su Barbier i Carré rekli u libretu za Gounodovu veliku operu Faust.
Lagano i C oštri
”Kada postanem Sunce, zasjaću život u srca ljudi.”
Mir ili kako ga je čuo Satie
Mislila sam pisati tekst o tome kako je ministar finansija SR Njemačke poručio Britancima kako će se, prije ili kasnije, morati odreći svoje prešs funte u korist €ura, al' se odlučih za ljubav na AC/DC način ;-)
Sestre milosrdnice;-)
Godina od derneka prođe:-)))
§
Notni zapis
Umjetnosti
Strpljenje
Fortune Plango Vulnera
Oh, dear! Ooh, Buckethead!
Baš odgovara;-)
Vrata
Irska tradicionalna (volim ovu pjesmu...)
Opeth opet i ostalo... po mom izboru.
Ramazan Mubarek Olsun
Cover
Tagovi: LJUBAV, MUZIKA i još jedan (nepostojeći tag) ŽIVOT...
Vanredno bolja od originalne
Mubarek dan
Jedno od najljepših orkestarskih velikih djela i jedan od najljepših baleta ikada
”Miješanje”
Studija o kulturi života i kulturi smrti
Notni zapis
Umjetnosti
Tagovi: LJUBAV, MUZIKA i još jedan (nepostojeći tag) ŽIVOT...
Uspon filma, uspon fašizma
Dilema
Misterija osmijeha
Zima
Umjetnost

POŠAST GLOBALIZACIJE
"BEAT THAT!" vol.1: Ljudska prava
"Samo je loša vijest dobra vijest"
"Antisemitizam u Sarajevu"
"Evropo, jebem ti mater zbog izbjeglica!"
Razrušeni ljudi
Zelena Angela
Pax Romana
Ćuti!!!
Ko je čovjek lijevo? Rođen 1923., nije umro. Tito i on su, zapravo, istoga i etničkog i nacionalnog porijekla. Ali, nemoj da vas zbunjuje zadnji podatak, riječ je o mome zaključku, više - manje neprovjerljivom.
Zavjera u praksi: Hvala Bogu što se ne rodih u Americi! 999 - E, da, to je i ZLO i NAOPAKO.
Ko nam je dao PRAVO (izbora)?
Rašomon: Nacija, etnička pripadnost, religija
Rat
No comment
Lijek
Preporučujem: KOLAPS
Mejnstrim mediji ćutali
Stara *urva Evropa.
Joseph Aloisius Ratzinger aka Benedictus PP. XVI & Kuba
Počeo je... nastavak. (A kad je uopšte stalo?)
Od špijuna preko novinskih agencija do jedinstvene informacijske slike cijelog svijeta
Večeras..., večeras nemam dodati niti oduzeti išta onome/od onoga što gospodin K-Rino reče
Zlo znanje i ravnodušno sivo vs. udruživanje
Unija (od kasnog latinskog 'unio'; 'union' značenja JEDINSTVO /od izvornog latinskog 'unus' značenja JEDNO)
SOPA i PIPA ili Hollywood vs. Silikonska dolina prema tumačenju Obame
Svevidjeće oko
Po*izd u crtama
Neko bolestan, neko terorista!!!
Benedictus PP. XVI: STOP UNHATE!
Panevropa
Uživaj kapitalizam!
Anonymvs
O savremenim britanskim krstašima i "svetom" Ólafru Haraldssonu
Dešava se
(ANALIZA MOJE SRAMOTE) Svakih 10 sekundi...
Bruto nacionalna sreća
QI.B.8.01.
Bijela pčela
EU namjerava zabraniti distribuciju i prodaju ljekovitog bilja, te alternativnu medicinu
Kad nema novih, a ono može sa starih... munara;-)
Prvi spermatozoidi sisara proizvedeni u laboratoriji
Legalno pišanje po ljudskim pravima
Lajički, k’o dobar đak Obama
Misao dana
Kako to radi Novi Svjetski Poredak: Revolucije (krvi) na izvoz!
Dinastija, uvijek i zauvijek!
OBAMA...
Mislite li da postoji suštinska razlika između poretka EU i nekadašnjeg SSSR-a?
Pobunite se već jednom!
Bio sam nekad BIO!
Ekumenizam
Sistem vrijednosti
Jedna valuta – jedan poredak
Virtualna Zemlja
Izmišljena vrijednost će svakako pući poput balona od sapunice
Dan LJUDSKIH? prava
Sapunica “WikiLeaks”
Koncepti
Krojači stvarnosti
Plemenito neistinito
Revolucija
Vladavina naroda. Eki?!
Entropija

Čitam...

Bili...
233105

Powered by Blogger.ba