beats by dre cheap

Studija o kulturi života i kulturi smrti

  

 

 

 

Vjerovatno nema teme o kojoj sam više razmišljala, najčešće i nesvjesno, za ovo godina koliko proživjeh. Napisati nešto na ovu temu, zaobilazeći definicije i citate, ali, naravno, sublimirajući sve iskustveno, pročitano i razmišljano, vjerovatno je najveći izazov s kojim sam se susrela do sada.

 

Postulat, koji ne treba dokazivati jer je odavno utemeljen u vjerskom, religijskom, etičkom, filozofskom, sociološkom, demografskom, estetičkom, umjetničkom, tehnološkom, političkom itd., je dobro i zlo. Naići ćemo na tradicije u okviru kojih se dobro i zlo objašnjavaju kao pojmovi, u svim svojim značenjima, koji nisu eksplicitno odvojeni, koji nisu čak ni granični, odnosno u kojima se isti prepliću, pa i stapaju.

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/jing-jang.jpg[/IMG]

 

 

Međutim, dobro i zlo se ne mogu, to je prirodna, stvarateljska zakonitost, nikada stopiti, kao što se stopiti ne mogu voda i ulje.

 

Temeljne odlike dobrog, onako kako ovaj pojam shvaćam u duboko deduktivnom kontekstu, su ciklična obnova života i življenja, rađanja, stvaranje koje za misiju ima nagovaranje na obnovu života i življenja.

Temeljne odlike zlog, onako kako ovaj pojam deduktivno shvatam, su ciklična obnova smrti i umiranja, prezir spram i sprečavanje rađanja, stvaranje koje za misiju ima nagovaranje na destrukciju odnosno ciklično uništavanje života i življenja.

Prvo proizvodi kulturu života.

Drugo proizvodi kulturu smrti.

 

Ona svima znana borba između dobra i zla odavno se u svijetu ljudi, a to je sve vidljivije kako civilizacijski razvoj dostiže gornje granične vrijednosti odnosno već nekoliko desetina decenija dostiže stanje entropije, vodi podsredstvom službeničkih kultura - kulture života i kulture smrti. Na temelju obe kulture razvijeni su čitavi religijski, etički, filozofski, sociološki, demografski, estetički, umjetnički, tehnološki, politički i drugi pravci.

Daću nekoliko primjera:

 

Kutura života i kultura smrti u religijskom kontekstu - Monoteističke religije, danas dominantne, osudile su i ukinule paganske tradicije kanibalizma ili žrtvovanja ljudi. U kasnijem razvoju hrišćanstva, međutim, nekad u srednjem vijeku, razvili su se različiti oblici brutalnog samokažnjavanja šibanjem (jezuiti), razvila se inkvizicija sa svim očiglednim premisama kulture smrti, razvilo se mišljenje, koje je na sve moguće načine željelo biti utisnuto u razum vjernika, da je život na zemlji dolina suza i patnje. Pojedini pravci u tumačenju islama, posebno u posljednje vrijeme,  postaju sve glasniji u namjeri da vjernicima predstave kako je dunjaluk samo i jedino jedna patnja, kazna prije konačne nagrade (ili konačne kazne). Paganske statue i statuice boginja plodnosti u

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/Boginjaplodnosti.jpg[/IMG]

 

 

hrišćanstvu su zamijenjene freskama i statuama bogorodice ili Marije gospe, one koja je rodila Isusa Hrista, ali koji je, i nažalost je to bila kasnija temeljna poruka sa svim premisama kulture smrti, izdahnuo na raspeću prethodno proživjevši stravično poniženje kao ljudska jedinka i stavičnu tjelesnu torturu. U hrišćanstvu je centralna simbolična i ceremonijalna tačka to raspeće Isusa Hrista, bez obzira da li se ono prikazuje freskovno ili putem statue.

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/spornoraspece.jpg[/IMG]

Skulptura raspeća Isusa Hrista koja je 2009. godine uklonjena s pročelja jedne crkve u engleskom gradu Horshamu (West Sussex) zbog toga što je vikar te crkve proglasio « zastrašujućim prikazom bola i patnje « što je plašio djecu. Inače, ova skulptura je na pročelu crkve stajala od ’60 godina prošlog vijeka (izvor : http://www.dailymail.co.uk/news/article-1106651/Vicar-takes-crucifixion-sculpture-scary-depiction-suffering.html )

 

 

I to freskovnog prikaza ili statue koja upravo prikazuje trenutak pred izdisaj do nehumanosti istorturisanog čovjeka. Ovo je, kognitivno, veoma jaka poruka namijenjena za najšire mase u svijetu ljudi, a koja je jedan od najočiglednijih primjera djelovanja u praksi kulture smrti. Postoji u hrišćanstvu i vaskrsnuće/uskrsnuće Isusa Hrista, ali se ono daleko rjeđe freskovno i vajarski predstavlja, a, banalno posmatrajući, može se shvatiti i u kontekstu hodanja mrtvaca po Zemlji.

 

Kultura života i kultura smrti u etičkom kontekstu – Od kada je svijeta ljudi pojedinačna ubijanja u kontekstu osvete, čak postoji i potpuno apsurdan termin pravedna osveta (jer, kod koga je pravda da bi se mogao pravedno osvetiti ?), i masovna ubijanja u kontekstu ratovanja (radi ovladavanja teritorijom, resursima, ljudstvom – robovima, bogatstvima i sl.) su etički prihvatljivo ponašanje. To je posljedica vremešnog uticaja kulture smrti na globalni sistem vrijednosti i, što je najgore, konstanta (koja će i ostati konstantom) unutar svih masovnih društvenih uređenja i tradicija ikada.

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/Hiroshimaaftermath.jpg[/IMG]

Hirošima nakon eksplozije nuklearne bombe na njenom tlu. Ko je ikada, pa i danas, ozbiljno potegnuo pitanje odgovornosti Sjedinjenih Američkih Država za ovaj najstravičniji od svih zločina nad čovjekom ?Naše tolerisanje  kulture smrti, duboko ukorijenjene u globalni etički sistem svijeta ljudi, odgovorno je za ciklično ponavljanje ovakvih i sličnih zločina protiv čovječanstva.

 

Kultura života i kultura smrti u demografskom kontekstu – Upravo konfomistički i tehnološki najrazvijeniji dijelovi svijeta pate od demografskih tendencija rapidnog smanjenja rađanja. Porodice se sve kasnije zasnivaju i sve brže raspadaju. U ovim dijelovima svijeta ljudske jedinke koje ne žele zasnovati porodicu i rađati djecu su u konstantnom porastu. Ređanje prioriteta na način – 1. posao ; 2. krov nad glavom ; 3. komforno opremanje stana/kuće ; 4. posjedovanje jednog ili više automobila i (tek) 5. djeca - posljedica su poslušništva kulturi smrti.

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/000196g8.jpg[/IMG]

 

 

Zadatak kulture smrti je da se očituje kroz neživo, te je interesantno za uporediti koliko su naši preci neživog imali oko sebe, u širem i užem prostoru svakodnevnog živjenja, a koliko imamo mi.

 

Kultura života i kultura smrti u estetskom i umjetničkom kontekstu – Borba između dobra i zla, odnosno kulture života i kulture smrti, prisutna je, vjerovatno, od samog začetka estetike, umjetnosti, dizajna i arhitekture. Ovaj primjer sikovno ću predstaviti.

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/woodenchair.jpg[/IMG]

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/plastic-chair.jpg[/IMG]

Uporedni prikaz živih i neživih materijala u svakodnevnoj upotrebi, te razlika u dizajnu « zastarjelog » i « savremenog »

 

 

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/fine-art.jpg[/IMG]

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/Dark_Art_6.jpg[/IMG]

Različit pristup istom motivu - ženi kod jednog anonimnog slikara i jednog anonimnog manipulatora umjetničkom fotografijom

 

 

 [IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/stone-horse-sculpture.jpg[/IMG]

[IMG]http://i168.photobucket.com/albums/u196/Sion_Legacy/reclaimed-plastic-horse-sculptures.jpg[/IMG]

Različit pristup istom motivu – konju kod skulptora

 

 

Kulturu života ili kulturu smrti svakodnevno odabiremo. Čini se da uzrok ili – ili odabira leži u našim ličnim preferencijama. Međutim, i preferencije imaju svoje uzroke, kao što je i činjenica da su one vrlo promjenjiva kategorija u životu jednog čovjeka. Depresija zahtjeva skrivanje i slabiji izvor svjetlosti kojim želimo biti okruženi. Radost zahtjeva dijeljenje iste sa drugima, zahtjeva okruženost ljudima i što više svjetosti na kojoj možemo sijati. I depresija i radost imaju svoje uzroke. Oni se skrivaju u ljubavi. Koliko volimo i koliko smo voljeni ? Ukoliko iskreno volimo i ukoliko nam je ljubav iskreno uzvraćena, šanse da budemo taoci kulture smrti u svim njenim vidovima u svakodnevnom življenju svedene su na minimum i to bez obzira kakve smo preferencije živjeli do trenutka voljenja i uzvraćenosti ljubavi.

 

 

 

∇a§IONia
http://vasionka.blogger.ba
21/12/2011 17:05