beats by dre cheap

O ljudskoj surovosti: Varne i Manuovi zakoni



Preuzeto: solstinger.com (autor Solstinger) i Wikipedia
Redaktura: Vasionka


7-E6795-B4-2-B05-4571-B996-9095-F07-A3-F10
Prikaz Brahme, Pahari umjetnost, 1700 anno domini, Indija

Oko 1500. godine prije Hrista, Arijci, jedan od indoevropskih naroda, prodiru na područje indijskog potkontinenta. Arijci su, iako malobrojni, imali nadmoć: bronzani mač i brza bojna kola. Uspostavljaju dominaciju nad starosjedilačkim stanovništvom Dravida, dovode na indijsko tlo indoevropski jezik Sanskrit, te, da bi očuvali identitet vlastitog naroda u odnosu na pokorene Dravide, uspostavljaju kruti društveni poredak zasnovan na podjeli prema boji kože, položaju u društvu, bogatstvu, zanimanju i vjeri.
Prvi pomen kastnog sistema u Indiji javlja se u Vedama, tekstovima ispisanim na Sanskritu 1.500 godina p.n.e. Rigveda, od 1.700 do 1.100 godine p.n.e. govori o čestoj društvenoj mobilnosti, tj. prelasku ljudi iz jednog sloja društva u drugi. Klasna podjela se rijetko pominje. Bhagavad Gita zato govori o važnosti kasta od 200 godine p.n.e. do 200 godine n.e. Kao dodatak tome, Manusmriti ili Manuovi zakoni iz iste ere definišu prava i obaveze četiri različite kaste, tj. varne.
Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena grupa endogenog i naslijednog karaktera, božanskog i kosmičkog porijekla.

Četiri kaste u Indiji

U početku se podjela vršila na osnovu zanimanja, da bi vremenom postala nasljedna. Svi su se rađali sa društvenim statusom koji je, gotovo u svim slučajevima, bio nepromjenjiv do smrti. Četiri glavne kaste, od najviše ka najnižoj su:

Brahmani (Bramani) – sveštenici koji prenose sveto učenje s koljena na koljeno. Bili su zaduženi za sve vrste religioznih rituala, kao posrednici između božanstava i poklonika, a tokom srednjeg vijeka su se čak bavili i zemljoradnjom. Gautama Dharmasutra kaže u strofi 10.3 da je za Brahmana obavezno da nauči i podučava Vede. Takođe se govori da Brahman može prihvatiti bilo koje zanimanje, ako je to neophodno da bi se prehranio, ali da treba izbegavati zanimanje Šudre. Ako mu pak život visi o koncu, može prihvatiti i zanimanje Šudre. Ipak, ovaj tekst mu zabranjuje da se bavi trgovinom životinja za klanje, mesa, lijekova ili mliječnih proizvoda, čak i ako mu život od toga zavisi. Indijci su dosta obazrivi u ophođenju prema životinjama, pa tako zapis Manusmriti, odnosno Manuovi zakoni kazuje: "Brahman treba da zarađuje za život na takav način, koji čini jako malo ili nimalo zla živim bićima. Ovo ne važi u uslovima neprijateljstva. Treba da sakuplja sredstva kroz časne postupke svojstvene njemu, bez umaranja svog tijela. On ne smije nikad imati svjetovno zanimanje zarad preživljavanja, već se treba izdržavati čistim, ispravnim i poštenim zanimanjem, primjerenim Brahmanu. Onaj koji traži sreću treba da teži zadovoljstvu i samokontroli, jer sreća je ukorijenjena u zadovoljstvu, dok je njegov nedostatak korijen nesreće". Iako zaduženi za tumačenje vjerskih tekstova, Brahmani su 
danas i učitelji. Visoko obrazovanje omogućilo im je bavljenje zakonodavnim i pravosudnim poslovima, a s vremenom preuzimaju vođenje svih važnijih poslova u državi.

Kšatrije (Kshatriya) – predstavljaju vladajuću i vojnu elitu. Njihova uloga bila je da štite stanovništvo za vrijeme rata i da upravljaju njime za vreme mira. Pri formiranju kasti, Kšatrije su svoj status dobijali na osnovu sposobnosti (guna), ponašanja (karma) i prirode (swabhava). Kako su se kaste dalje razvijale, ovaj status je postao naslijedan. Rečeno je da, kada se Brahma (hinduistički bog-stvaralac sa četiri lica) razmnožavao, „negativna energija“ se pojavila iz njega. Ova energija je uzela oblik malih đavola zvanih Rakshasas, koji su počeli da muče Brahmu. Brahma je zamolio gospodara Višnu (Vishna) za pomoć i Višnu ih je kasnije ubio. Zatim je objasnio Brahmi da, kada se koristi pozitivna energija, negativna će se takođe osloboditi. Zbog ovoga, gospodar Višnu govori Brahmi da posebna rasa ljudi treba da bude stvorena, koja će štititi cijelu ljudsku rasu. Rigveda sadrži drugačiju priču o nastanku varni (kasta). U ovom hinduističkom zapisu, Brahmani (sveštenici) su nastali iz Brahminih usta, dok su Kšatrije potekle iz ruku. Muška djeca iz reda Kšatrija smatrana su simbolom muškosti, dok su ženska deca morala da budu nježna i dobro vaspitana. Kao Brahmani i ostale kaste, muškarci i žene, nisu mogli da se žene i udaju van svoje varne. Kšatrije su se starale da tako i bude.

Vaišje (Vaishya) – cjelokupno slobodno arijsko proizvodno stanovništvo; zemljoradnici, trgovci, stočari, koji su snabdijevali ostale kaste osnovnim životnim namirnicama. Iako su religijski tekstovi dodelili Vaišjama tradicionalne uloge u poljoprivredi, oni su vremenom postali zemljoposjednici, trgovci i zelenaši. Kao i dvije najviše klase, i Vaišje imaju tzv. dvojni status, odnosno pravo da budu i drugi put rođeni kroz duhovno rođenje nakon svojevrsnog „pričešća“ koje postoji u Hindu religiji. Indijski zakonodavac iz drugog vijeka n.e. naglašava dužnosti Vaišja, i to: da drže krda stoke, da pokazuju velikodušnost, da žrtvuju za bogove, da čitaju sveta pisma, da trguju, pozajmljuju novac uz kamatu i da obrađuju zemlju.

Šudre (Shudra) – najniža od četiri kaste. Šudre su bile porobljeno, tamnoputo dravidsko stanovništvo, te se smatralo da nemaju dušu, pa im tako nije dozvoljavano da učestvuju u bogosluženjima. Riječ Šudra javlja se samo jednom u Rigvedi, i to u Purusha Sukta-i, ali se zato javlja u drugim Hindu tekstovima kao što su Manuovi zakoni, Arthashastra i Dharmashastras. U teoriji, Šudre su činili naslijednu radničku klasu, koja je služila drugima. Prema istoriji, oni su dijelili zanimanja sa ostalim varnama (kastama), tako da su katkad čak bili ratnici ili kraljevi. Prema Marvinu Davisu, od Šudra se nije tražilo da uče Vede. Nisu imali privilegiju „dvostrukog rođenja“ (Dvija). Iako su materijali koji govore o zanimanju i položaju Šudra u mnogo čemu protivrječni, njihov položaj je dosta dobro opisan rečima G. C. Ghurye-a: "Iako je pozicija Šudra teorijski bila jako niska, postoje dokazi da su mnogi od njih bili jako uspješni. Neki su uspijevali da svoje kćerke udaju u kraljevske porodice. Sumitra, jedna od četiri žene kralja Dasharatha, je bila Šudra. Neki od njih su čak uspjeli da raskrče sebi put do prijestolja. Poznati Chandragupta je tradicionalno poznat kao Šudra.

Kasta bez statusa kaste i ljudi bez statusa čovjeka


Pored ove četiri klase, postoje i ljudi koji su rođeni sasvim izvan kastnog sistema. Oni se nazivaju "nedodirljivi“, Parije, i u potpunosti im je zabranjen ulazak u hramove. Nekad im čak nije bilo dozvoljeno ni da kroče nogom na zemlju u blizini hrama. Ukoliko bi sjenka nekog Parije dotakla jednog od Brahmana, on bi bio zagađen. Zbog toga su "nedodirljivi" morali da leže licem ka zemlji na sigurnoj udaljenosti kada je neki Brahman prolazio blizu njih. "Nedodirljivi" su postajali takvi uglavnom zbog kršenja socijalnih normi. Oni nisu najniža klasa, oni su izvan klasnog sistema uopšte! Smatralo se da će kontakt sa njima uprljati onog ko ih je dodirnuo, tako da se taj pripadnik kaste morao brže-bolje okupati i oprati odjeću. "Nedodirljivima" nije dozvoljeno da jedu u istoj prostoriji sa pripadnicima kasti. Bave se poslovima koje niko drugi ne želi obavljati, pa su tako i danas Parije osuđene na najteže i one “nečiste” poslove koji uključuju fizički dodir s krvlju, izmetom i drugim tjelesnim “nečistoćama” definisanim indijskim zakonom. Parije su štavitelji kože, spaljuju mrtve, čiste nužnike, režu pupčane vrpce, odnose uginule životinje s cesta, metu smeće i sl. Ti se poslovi prenose s koljena na koljeno zajedno sa statusom "nedodirljivosti"; u skladu sa strogim hinduističkim odredbama, roditelji Parije rađaju djecu Prije, osuđenu kao nečistu od trenutka rođenja. Parije su izopćenici, ljudi koje se drži odveć nečistima i okaljanima da bi ih se smatralo bićima vrijednim spomena. Predrasuda određuje njihove živote, posebno u ruralnim područjima gdje živi gotovo tri četvrtine ukupnog indijskog stanovništva. Parije se izbjegavaju, vrijeđaju, zabranjuje im se ulaz u hramove i domove pripadnika više kaste, uskraćuje im se pristup bunarima viših kasta, na javnim mjestima moraju jesti i piti iz posebnim posuda, a u ekstremnim, premda ne i rijetkim slučajevima, siluje ih se, linčuje i puca na njih.

Sinovi i kćeri Prabića i oni koji to nisu

U otprilike isto vrijeme nastaje i religija hinduizam. Raslojavanje u hinduističkom društvu potiče iz svetih tekstova prema kojima su se glavne društvene grupe, to jest varne, iznjedrile iz Prabića. Iz usta su izišli Brahmani, iz ruku su nastale Kšatrije, iz bedara su nastale Vaišje, a iz stopala su nastale Šudre. Svaka se varna dodatno dijeli na stotine nasljednih kasta i podkasta s vlastitom hijerarhijom. Peta grupa obuhvaća ljude koji su ačuta, odnosno "nedodirljivi". Oni nisu nastali od Prabića.
Pripadnost jednoj kasti određuje samo rođenje. Prelaženje iz niže kaste u višu (hipergamija) je bilo dopušteno samo u rijetkim slučajevima. Pripadnici iste kaste se žene međusobno i rađaju djecu koja rođenjem postaju pripadnici te iste kaste. Taj drevni sistem vjerovanjs, prema kojemu su svi ljudi rođeni nejednaki, jači je od savremenih zakona u Indiji. Premda indijski ustav zabranjuje kastinsku diskriminaciju i ukida nedodirljivost, hinduizam, religija 80% indijskog stanovništva, upravlja svakodnevnim životom svojom hijerarhijom i krutim društvenim kodeksima. Hinduistički kastinski poredak ima i priručnik. Manuovi zakoni, napisani prije dvije hiljade godinw od brahmanskih sveštenika, propisuju za svaku varnu šta će jesti, s kim će stupiti u brak, kad će se boriti, kako održavati higijenu, koga izbjegavati.


va§IONia
http://vasionka.blogger.ba
04/11/2018 03:16