Krizologija

Ne znam da li ovako nešto postoji kao pojam koji se upotrebljava u našim standardizovanim jezicima, ali ja ću ovdje krizologiju definisati u dva konteksta i to potpuno zaobilazeći stručno – naučne uzuse:

1. nauka o krizi i

2. nauka o upravljanju krizama.

Nešto ili neko može biti uzrokom krize samo ukoliko se u tom nečemu ili nekome desilo zasićenje. Zasićenje se dešava usljed gubitka ravnoteže među elementima koji čine neku supstancu ili suštinu. Nešto što nedostaje proporcionalno izaziva rast nečega drugog. To drugo dovodi do zasićenja, a zasićenje određenih elemenata, na račun onih koji nedostaju, mora propištati. Pogađate, riječ je o tzv. efektu pretis lonca. Efekat pretis lonca, sam po sebi, dobra je stvar, jer nagoni nešto ili nekoga da zasićene elemente izbaci iz sistema kako bi se otvorio prostor za ponovno vraćanje u ravnotežu, odnosno nesmetan rast elemenata koji nedostaju. Međutim, ukoliko sistem samoregulacijom odbija da iskoristi blagodeti tzv. efekta pretis lonca dešava se eksplozija. Eksplozija je krizna situacija koja se nužno ne mora ni prepoznati kao takva u trenutku u kojem se dešava, ali brisan prostor koji ostaje nakon nje na najgrublji način taj sistem suoči sa posljedicama. Mnogo, previše puta u životu mi se dešavalo da odbijam koristiti blagodeti tzv. efekta pretis lonca. Šta se tada dešavalo? Osim što sam, pored očiju, padala na nos ili stražnjicu, zavisno od situacije, nesvjesno ili svjesno sam narušavala ravnotežu u drugim sistemima, pa je i u ljudima oko mene dolazilo do zasićenja. Summa summarum nauke o krizi je da je ona, uglavnom, lančanog karaktera.

Nauka o upravljanju krizama, iako na prvi pogled pojmovno zvuči komplikovano, ustvari se jako jednostavno primjenjuje. Sistem uvijek biva blago upozoravan iz vlastite unutrašnjosti da određeni elementi rastu na uštrb drugih, da mu uskoro prijeti neravnoteža i, u konačnici, zasićenje. Baš u tim trenucima je potrebno pretis lonac iznijeti na mjesto gdje neće biti u kontaktu sa drugim sistemima ili, ako hoćete, drugim pretis loncima, i malo otpustiti sklopku kako bi zasićeni elementi propištali. Redovnom upotrebom tzv. efekta pretis lonca sistem, nešto ili neko, ulazi u stanje navike, što, ustvari, automatizira efekat pretis lonca. Nakon dostizanja automatizovane samoregulacije sistema ispuštanje zasićenih elemenata se može odigravati u bilo kojim situacijama i na bilo kojim mjestima bez posljedice padanja na nos ili stražnjicu, te bez posljedica po druge sisteme.

Preobražaj iz naučnika o krizama u naučnika o upravljanju krizama kod mene se još uvijek dešava. Ne znam kakvo je stanje kod vas, ali moj sistem mora disciplinovati još nekoliko elemenata kako bih postigla zadovoljavajući uspjeh. Ti elementi su: ego (iz kojeg proističu gordost i oholost), preobražaj nesposobnosti slušanja u sposobnost slušanja i neznanje.