ne okuplja vojske mogući događaj
no izvlači davne bitke potkraj beonjača u prolazu
koraci još koji put pregaze leševe
ali ovoga puta dole je
ono što gore stupa protiv muzike
na sniježno se bijelu njenu haljinu
okačila crna buba odlučna da s njom ostane
u polju ispod vjetrova, na grumenima iznad magme
dok je Zemlja ovdje grcala
a otac tamo servirao tajvanske čajeve u pauzi bridž partije
nismo mi prvi koje ne boli
dok bol svjedoči okolo starim naukama novim ljudima
desi se to kad se stranice Baconovog eseja na poslužavniku
izlistaju slučajno i umru izvjesno
hihotom onih što su naredni za gaženje
ali, nećemo o tom
jer znamo da će biti potom
kad djeca Gaze mogućnost otvore i s papirima kažu
ono što ubija brže od puške.
sada ćemo o tački
suše se u njoj sve tinte istovremeno
i sve se premiješta kao slova u nesloženoj knjizi
vojske su tu i okupljene i nisu
i zaboravljeno je i nije jer traje zajedno
uranjanje u događaje
za ovo nemam kraj, jer nemani nemam ispočetka
mogućnosti ću ime dati, a ona će me nasloviti
u sniježno bijeloj haljini
sa živom crnom bubom poput sata
s okrajaka stvarnosti nadire i savija
i tamo i ovamo
Tačka za koju se kači Foucaultovo klatno? Ona koja dokazuje Božiju sveprisutnost? (Taman obnavljam Eca :))
jel ovo inspirisano gospodarom prstenova, middle earth:p
I tako se zapravo desi da ovaj tvoj komentar Zlatna Izmaglice, jedan razgovor i dio jednog filozofskog teksta budu informacijska i/ili znakovna baza za gornji post. A sve na blogu i sve hronološki. (Ivica i Marica slijedili su mrvice u dubokoj, dubokoj šumi.)
Da, na nivou principa to je ta tačka u ovim stihovima, ali to uopšte nisam zaogrtala u Fukoovo klatno dok sam pisala. Nisam imala tu predodžbu.
(dobro si to povezala, hoće to sa Ekom 🙂
P.S. Na tvome posljednjem postu na blogu katanac, a tako sam htjela da se solidarišem sa drugom (dugo -u-) u apstinenciji od vremena za lijepu riječ.
Naslov može odvući u tom pravcu Sfumato, sadržaj ne.
No, imamo mi takvih kovanica i prije gospodina Tolkina (ukrao je -međuzemlju-, btw., pa ne mogu tvrditi da je zaista prije).
Međuprostor, u međuvremenu itd. Sad smo dobili međutvarje (stanje; traje), a možda dobijemo i međutvar 🙂
Drago mi j e da se nadopunjujemo into the dark wood. A baš čitam Eca i nato me odmah odvuklo. Ali mene sad izjede, na šta bi me odvuklo da ga nisam čitala. Tako ja sebe nekad mučim 🙂
Ev, avlija je otvorena, pa kaži šta imaš druuuže 😉