Bosanska kockarska ekonomija

45 0 komentara

1. Sirotinja smo, al se ima para za prioritete poput klađenja.

2. Ja mislim da nismo sirotinja i da upravo sirotinja ide u kladionice i igraju igre na sreću jer žele brzi novac, a nisu drugačije navikli.

   Komentar mog Bucka “vidi tetki, bolje da ste pojeli po šampitu nego što se kladite!” (Uz prigodnu psovku)

3. Kladionice su pokazatelj financijskog stanja jednog drustva. Ovdje je mnogo ljudi koji zele vise i ne vide drugog nacina. Cak i kad im je shansa jako mala, ipak ma kako mala postoji. Drugacije ne mogu doci do nekih sredstava za normalan zivot

4. Normalna sredstva za život stečena klađenjem i kockom 😀
   Moja bi rahmetli nena rekla “bolje svašta i jest’, nego svašta pričat'”.

5. hehe, raro bona nisam tako mislio 😀 Sto mi zloupotrebljavas riejci 😀

6. Hahahhahah, ama, znam da nisi, tačno djelujem da imam nešto lično protiv tebe, a nemam 😀 <3

7. https://youtu.be/G8LIE5eKr2M?t=188

   😀

8. https://www.youtube.com/watch?v=jsDRLAQ0wWM

   (možda i nije materijalna dobit u pitanju, nego neki “viši” ciljevi koje ja ne kontam :D)

9. Lično bih volio vjerovati da ti tipovi kockaju jer nastoje u tome uočiti neku „svetu“ geometriju vjerovatnoće – kamo sreće! 😀 problem je što većinu njih muči životna algebra, pa misle ako se okušaju geometriji kocke kao najjednostavnijeg geometrijskog tijela, bolje će proći. Međutim, zbog nedostatka elementarnog matematičkog obrazovanja, ne znaju da NEMA geometrije bez algebre 😀

   uvijek su mi bili u psihološkom smislu zanimljivi ti profili ličnosti koji najčešće u mozgu imaju samo 2 žice (i one su otpojene! :D), i onda oni kao HRABRO uđu u neku sumanutu avanturu u kojoj bi se i ajnštajn zadeverao po pitanju proračuna 😀 jednom padnu, drugi puta padnu – ali svaki put uporno dolaze, i tako to ide u krug 😀 možda ima i “sofisticiranijih” kockara kojim je to “meditacija”, ali u mom okruženju su uglavnom ovog tipa koji sam opisao 😀

10. Risu, da znamo, kao društvo, poredati prioritete ne bi nam u kladionicama bilo više ljudi srednjih godina i starijeg doba nego maloljetnih i jedva punoljetnih mladića. Kažu da je to njihovo doba ludo doba, a doba prvih pobrojanih doba za davanje primjera.

    Brute, zato nam ekonomija i jeste kockarska (cijeli godišnji budžet RS-a iznosi koliko utrošeni novci građana u FBiH za kockanje; budžet države, koji još uvijek, čini mi se, nije usvojen, iznosi oko milijardu) što nam vizija porodičnih budžeta, javnih budžeta, tržišta i privrede seže samo do krilatice “uzmi pare što brže i bježi”.

    NKTB, ako nemaš da jedeš, a imaš marku u džepu, jel’ logika opstanka da za tu marku kupiš hljeb ili da popuniš listić? Naš narod je mnogo bolji od nekih drugih naroda u velikom broju stvari, ali u svijesti o tome šta je to opšti interes, tu podbacujemo monumentalno.

    Raro, NKTB je skloniji pronalaziti opravdanja nego kritikovati ili osuđivati, što je, da se razumijemo, vrijedna i rijetka osobina. Ipak, ovdje posljedica uveliko premašuje takvu ličnu vrijednost. Car je go! i o ovome trebamo pričati, mnogo više nego o estradnom pečatu Skupštine KS, na primjer.

    Sfumato, Boga mi iz ovih kladionica u većem broju izlaze ljudi srednjeg i starijeg doba nego “neki novi klinci”. Kakav im primjer dajemo, klinci su još i super.

11. kad sam ja prošli put vikao da je “car go”, htjeli ste me pretući haha

12. Ja nisam opravdavao nista. Ja niti kockam niti imam dobro misljenje o kockanjuJ a sam samo pokusao da razumijem logiku zasto to neko radi. I rekao sam da kada covjek ima jako malo, a ima zelje da ima vise ili makar prosjecno onda on gleda i na onu malu malu malu shansu kao mogucnost da ce to da ga izvuce. To zavarava slabe karaktere.

13. Lijenost, pasivnost, brza para u jednom od pedeset slučajeva i, na koncu, ovisnost. To je ta i božanska geometrija i pragmatična algebra.

14. Vasionko, nisi me razumjela/nisam se dobro izrazio. U BiH ima novca i postoje svakako bogati i siromašni, samo što ovi drugi vrlo lahko sežu ka klađenju i kockanju.

    To ima veze i sa mentalitetom; apeli za pomoć sa +3 djece, a ja koji mogu finansijski vjerovatno hraniti i petero, nemam ni jedno, a dovoljno bi mi bilo dvoje.

15. Sfumato, priča o rahmetli Aliji Izetbegoviću i ova tema imaju veze kao space shuttle i parna mašina. Drugo, ja nisam “mi”, nego sam ja – jednina.

16. Nije bitno šta je car, nego ko viče 😀

17. NKTB, mojim sam komentarom, između ostalog, pohvalila tvoju osobinu da ćeš tri puta pokušati da razumiješ (opravdaš) prije nego što iskritikuješ ili osudiš. To je bio kompliment i tako ga i shvati.

18. rara, ne žele ljudi pare, već da dokažu da “znaju brojeve”

19. Da, glede natezanja Sfumatića, glede dezinformacija koje zdušno nameće i laži koje širi, prvo da sam ga nazvala četnikom, sad tražim da to citiraš, drugo da sam ga blokirala, tražim da to dokažeš, treće da te neko hoće tući…

    Šta umišljaš i izmišljaš?

    Ohadi se, udahni, zrak je gust i ima smoga, ponekad treba udahnuti i garež da osjetiš razliku, iskustveno da cijeniš čist zrak.

    Ti trpaš u jedan koš stvari koje nisu otpaci i najodvratniji otpad.

    Dakle, naučiti napraviti razliku, naučiti pojam “furkan”.

20. Znam da je NKTB skloniji tome – da traži najbolje u ljudima (i ja sam to tako protumačila i, evo, po hiljaditi put mu se izvinjavam u porukama), nego ovome drugom – osuđivanju, Sfumatov je posao ukazivanje na društvene patologije i to je SASVIM U REDU, ali brate mili… ko će se izviniti svoj onoj djeci kada im roditelji budu prodavali i gaće za otplaćivanje kockarskih i drugih dugova, jer je svaki vid klađenja uglavnom proizvod ovisnosti, ne toliko drugih faktora kao što je siromaštvo i nemogućnost zarade. A ovi koji jesu u stanju da imaju djecu, materijalnodobrostojeće i zdravoduševno, boje se da ih imaju, jer… odgovornost.

21. Brute, shvatila sam šta si htio reći, nego si me inspirisao da kažem to što sam napisala. Imam skokove u razmišljanju, što može djelovati kao promašen kontekst.
    Da, novca u ovoj zemlji ima. Doznake iz inostranstva rastu svake godine i čine značajan postotak ukupnog prometa novca u zemlji. I te su doznake brzi novac, ne zaradi ih onaj koji ih potroši. Hoću reći da se ta vrsta mentalitetne neekonomičnosti uvukla i među ljude koji su slabijeg imovnog stanja, jer čim nešto nisi sam zaradio, brže ćeš i nepromišljenije to potrošiti.
    Pročitala sam negdje u komentarima da sa svojom porodicom radiš u porodičnoj privatnoj firmi, a taj je podatak važan zato što novac zna pragmatično potrošiti samo onaj ko ga zna i zaraditi van tzv. “prodavači magle” profesija.

22. Još jedan podatak: “U posljednje četiri godine su građani FBiH u kladionicama, na sportsko i RNG klađenje, potrošili oko 6,5 milijardi KM”.

23. Puno je love potrošeno na kocku, alkohol, drogu, duhan. Puno više nego npr. na hranu. Što znači da je standard bolji nego se prikazuje famoznim statistikama.

    Potrošeno je i na dobre projekte od općedruštvene koristi, s jedne strane imamo ovisnike pojedince, njih mnogo, s druge strane Državu koja laganim tempom raste i u kojoj se laganim tempom stvaraju bolji i kvalitetniji uvjeti života.

    Spori, ali ipak rastući ekonomski status naše zemlje između ostalog se vidi i na negativnim primjerima.

24. Sad sam izračunala; ako uzmemo da u FBiH živi 1.800.000 punoljetnih pojedinaca kojima je dozvoljeno “igrati” sportsku kladionicu i ovaj RNG (šta god to značilo), oni su za četiri godine potrošili 3.611,00 KM pojedinačno na klađenje, odnosno oko 903,00 KM godišnje.

25. Trend je u porastu, jer za prošlu godinu to iznosi 966,60 KM po glavi stanovnika.

26. Brute, ja sam vidio i bogate koji se klade, ali baš bogate… ljude koji na one cuke uplaćuju po 500 KM po krugu… ima tu svega.

27. A gdje je pečat?

28. Vasi, radim u porodičnoj firmi, ali kakvog oca imam malo me plaća i sve što sam imam, zaradio sam. Evo primjer; babin sin 1, vikend kafana, pijan, itd. Hoće li raditi nedjeljom? Neće.
    U nedjelju me zove moj, trebaš napravit fakture; ja u auto i u kancelariju. Dobio novac u iznosu tih faktura, koji sam razdužio odmah, od njega ni hvala nisam dobio. Privatluk je pakao, ko misli drugačije, griješi, a čim griješi ide u pakaon (po vjeri ?)

29. Lovice, tvoji komentari su otvoreni, lijepo sam uputio ljude na tvoj blog i svako je mogao vidjeti šta je pisalo, nema potrebe da se pravdaš ti, katran, ja ili bilo ko-niko nije slijep, pročitat će.

    Drugo, IZBRISALA si moj komentar, uz obrazloženje i NAPOMENU da u buduće imam taj tretman- dakle, CENZURISAN, BLOKIRAN, BRISAN-tumači kako ti volja.
    U svojim komentarima sam iznio moje argumente i šta sam dobio? Dobio sam CENZURU i začepljanje usta kao protuargument, katran me nazvao četnikom direktno, a ti indirektno („nalegni na ravnogorsku ideologiju!“), što je u najmanju ruku fašistički metod obračuna, i kako rekoh, više govori o vama nego o meni.

    S obzirom da me cenzurišeš (ubuduće!), ne znam zašto mi se sada obraćaš kad sam „persona non grata“? tvoj oblik verbalnog sučeljavanja zove se CENZURA, pa nastavi uživati u istoj.

    Treće – ti udiši smog i svu tu prljavaštinju koja je nastala kao rezultat tvoje i katranova (pro)aktivnosti, i generalno, (pro)aktivnosti svih onih kojima je “poslušnost vladarima i izlazak na izbore farz”- ja sam barem toliko pomeo oko sebe, pa nemam tih problema.

    I četvrto, poštedi me tvog fašističkog oblika „furkana“, tj cenzurisanja istine od neistine

30. Da, što se mene tiče imaš taj tretman i tako će i ostati.

    Ti imaš svoje istine i nemam ništa protiv toga da ih slijediš, ali nećeš u mojoj avliji da ih promoviraš.

    O tvom nabrijanom pojmovniku besmisleno je da potrošim više slova.

    Toliko.

    Ćao.

31. Ç'est La Guerre lovice, oslobađam te ropstva, sevap je:

    https://www.youtube.com/watch?v=x_UQqT8S2cA

32. Goste, imaš pa-pa?; znam da si plaky što si izbrisan, a meni drago što si plaky. Vidiš da si i ti sposoban učiniti dobro djelo, pa kakvo-takvo.

33. Fino si rekla i potpuno se slažem.

34. Ove statistike prije svega ukazuju na moralni pad muslimana. U konačnici u BiH je procentualno najviše muslimana, dakle, vjerovatnoća je da ih najveći broj učestvuje u kockanju.
    Na neki način uvijek pravim paralele (i ovo me je ponukalo) na stanje islamske svijesti prije rata, tj. pada komunizma i poslije. Formalno, narod ide u džamiju, ali ne znači da se nivo islamske svijesti, tj. iman značajno povećao. To bi bilo zanimljivo postaviti kao tezu za neki istraživački rad. Kad idem iz svog sela pa prolazim kroz muslimanska sela, i u svakoj je džamija, a onda tu u blizini (jer naša sela su mala) je kockarnica, nekako, sve skupa tužno mi izgleda. Odmah mi se sve jače dokazuje neki osjećaj o stanju islamske svijesti koja je nekako u duhu one: ovo mi je adet, ovo ibadet.

35. Goste, izgleda da se pečat nastavio i ovdje?

    Brute, da, u (maloj) privredi se radi, bjesomučno; radi se i kada se, kobajagi, ne radi (smišlja se šta i kako). S tim što pozdravljam ponašanje tvoga oca; ti u toj ulozi nisi sin, nego radnik. Jednoga dana suvlasnik/vlasnik, ali u tom trenutku radnik. Ako nekoga od radnika mora dizati nedjeljom, najpoštenije je da to, pored eventualno drugih, budeš baš ti – radi davanja primjera. Jeste da je preko tvojih leđa, ali tako to ide u poštenim i zdravim pričama.

    Teoretičaru, razumijem tvoj ugao gledanja i on jeste tačan u smislu muslimanske zajednice kao većinske. I, ne opravdavam, to je tako kako jeste (mnogo si pozvaniji od mene da o tome govoriš i isto analiziraš). No, kocka je, naravno, problem i nemuslimana. Problem važan za analiziranje i rješavanje isto kao i kod muslimana.

36. Hvala vasionko na “lijepim” riječima (više realnim i korektnim). Moj otac kakav god da je, opet mogu skinuti kapu zbog toga što ne kuka.

37. @teoreticar

    gurati religiju u svaki mogući kontekst, pa i ovaj, nije samo tužno, već ograničeno, poražavajuće, forsiranje elitizma i još je bolji pokazatelj od ove vijesti u kakvom stanju se naše društvo nalazi kada religija uspije da se izlije iz privatnog domena. impliciranje jednakosti religioznog čovjeka sa moralnim čovjekom je blago rečeno, suludo. valjda bi, kao neko učen sa iskustvom, morao do sada primjetiti i posljedično zaključiti koliko je moral nezavisan od religije u stvarnom životu kada pojedinac odlučuje i vaga.

    unatoč tome što kocka tapka u osnovne ljudske instinkte, religija neće riješiti problem sa kockom, već isključivo konkretan pomak u općem socio-ekonomskom statusu average joea (što velikom dijelu eksplicitno religioznih ljudi nije u interesu), gdje selektivno korištenje religije/etno-nacionalnosti i SDA/HDZ/SNSD ne predstavljaju glavnu okosnicu razmišljanja, te shodno tome ne bi bilo ni želje za kockom. sve ostalo je kolebanje u mjestu i izmišljanje tople vode.

38. @vasionka
    Moja opaska se odnosila na stanje religiozne svijesti kod muslimana (kod druge dvije zajednice ne poznajem situaciju i ne mogu govoriti). Ovo sam rekao u kontekstu “vjera u vrijeme komunizma i poslije”. U vrijeme komunizma je vjera bila potisnuta iz javnog života ali oni koji su bili iskreni vjernici su je živjeli. Danas, vjera nema više takav status, ne postoji verbalni delikt, pozitivno pravo je deideologzirano, jednom rječju, vjera se može živjeti punim plućima, ali došlo je do neke formalizacije, imitacije. Nema suštine. Ja to govorim kao neko ko je živio u starom i živi u novom vremenu i mogu reći da sam, zbog iskustva, ne zbog neke velike pameti, kvalificiran da govorim o tome. U komunizmu, ljudi koji su željeli ostati u vjeri, mada su imali visoku izobrazbu su se odricali društvenog položaja, jer nisu željeli napustiti vjeru (nisi ti mogao biti ministar i ići u džamiju ili crkvu, valjda je to jasno). Danas nije tako. Danas je možda obrnuto. Ako si ministar očekuje se da ideš na džumu ili nedjeljom u crkvu da ljudi vide da si “pravi”. Vjera je tako postala poza. Što opet statistike o kockanju najbolje govore.
    Naravno, valjda je jasno da je ovdje riječ o fenomenima, o čemu se može samo ugrubo govoriti. Zato sam i rekao da bi bilo zanimljivo izučiti vjersku praksu u dvije epohe, prije i poslije pada komunizma. Po mom mišljenju rezultati bi bili prilično iznenađujući.

    @eryri
    Sasvim je naormalno da religiozni ljudi interpretiraj stvarnost kroz religiju (nereligiozni to isto čine samo iz drugog ugla). Prema islamu, kocka je haram, tj. teški grijeh. Nereligiozni ljudi bi rekli društveno neprihvatljivo, štetno. Zašto te iritira ako je umjesto “društveno štetno” kažem “haram”?! Dakle, moj zaključak je bio, na osnovu statistika, da formalno religiozni ljudi, koji idu u džamiju, poste, prakticiraju islam su zapravo “tanki” muslimani jer čine veliki grijeh.
    Da buudem iskren, nemam baš volje da bih tebe ubjeđivao u svoje ubjeđenje glede vjere i morala. Ako su tebi možda vanzemaljci donijeli moralni koncept tipa ne ubij, ne kradi, ne laži itd. nema problema ti živi u tom uvjerenju. Mene što se tiče ja sam saznao za njega preko Božijih poslanika i živim u dubokom uvjerenju da je religija zapravo moral. Postoje ateisti koji čine moralna djela, ali ja nisam čuo za ateizam kao moralni sitem. Volio bih da mi proslijediš neki link za ateistički moralni priručnik, u kome je predstavljen originalan moralni sistem ali naravno, bez “kopipejsta” iz religije.

39. @teoreticar

    ne iritira me. nisi dovoljno bitan da me bilo šta što kažeš može iziritirati. prije bih isti dio populacije koji pominješ nazvao ‘novokomponovanim’, odnosno redovno poste, dijele kurbane, idu u džamiju, vrlo eksplicitni vjernici, a u isto vrijeme direktno i indirektno prave toliko zla da ih nijedna religija ne može oprati. naravno, ovo se ne odnosi samo na muslimane, već uzimam za primjer koji se može prenijeti i na sve očite, ostale.

    nema potrebe mene ubjeđivati u bilo šta. kristalno mi je jasno tvoje viđenje. u ranom sam dobu bio kako suptilno, tako i agresivno ubijeđivan preko religije u stvari koje nemaju veze sa religijom od strane uvrnute okoline.

    roditelji su mi pokazali šta je loše, a šta je dobro. kroz odrastanje sam shvatio da se sve može sažeti na to da ne želim učiniti drugom ono što ne želim učiniti sebi i da ne želim donijeti sramotu svojoj porodici na bilo kakav način. uz to bih pomenuo da su roditelji veoma religiozni, no nemaju potrebu gurati ostalima religiju niz grlo ili diskutovati o religiji van svoja četiri zida. majka je muslimanka, otac je katolik, no nisu me apsolutno nikako forsirali da prihvatim religiju, već su me pustili da izaberem ono što mi odgovara u zrelijem, tinejdžerskom dobu. drugim riječima, u najčistijem obliku sam mogao vidjeti više različitih teoloških poimanja, bez klasičnog dualizma i kojekakvih rasprava – mi tačni, oni pogrešni i sl.

    ateizam, prije svega, nema veze sa moralnim sistemom ili bilo kakvim sistemom. ateizam je unificirani termin za premisu negiranja postojanja Boga.

    ako je za tebe neophodno da dogmatski pratiš određeni sistem kako bi znao šta je pogrešno, a šta nije… to zvuči vrlo deprimirajuće i predstavljaš dio problema što je pomenut u prethodnom odgovoru.

    Zen i stoicizam su ključne riječi za istraživanje, no pripazi, iziskuju razmišljanje van dogmatskih okvira, te su zastrašujuće direktni i jednostavni.

40. @eryri
    Izvini, ali očekivao sam malo više od japajakanja. Mene ne interesuje ko su tvoji roditelji, interesuje me tvoj odgovor na piatanja koja si sam inicirao. Nisi bio iziritiran? Jesam li ja došao na tvoj blog, ili si na tuđem blogu komentirao moj komentar? Dakle? Ja sam ti argumentirano odgovorio na tvoje “čuđenje” kako ljudi mogu naći inspiraciju u vjeri. Jer vjera je imanentna čovjeku, i sva historija je do ovog vremena historija religoznog čovjeka. Skoro svi artefakti svjetske kulturne fizičke i duhovne baštine su vjerskog izvora (sam Oxford University je inicijalno bio bogoslovni fakultet). Ja mislim da na blogu kao što je ovaj, gdje se vode kritične diskusije, nema mjesta napuhanosti i prosipanju ideoloških frustracija. Dakle, ako imaš šta reći na temu “vjera i moral”, bujrum, inače, batali mahalsko naklapanje.

41. Ako je moral stvar (parafraziram po sjećanju kako je Riss u nekoliko navrata pokušao da promovira svoje verzije morala) društvenih konvencija i nešto što je univerzalno, općeprihvatljivo za sve ljude bez obzira na naciju, vjeru, rasu, religiju…, normalno da se dešavaju amoralna djela kada „niko ne gleda“. Bože, što li? 😀 I, nasuprot tome, oni koji kažu da je moral individualna stvar koja „nikome ne šteti“ obično i pojam „štete“ definiraju individualno, relativizirajući njenu štetnost tako što ističu njene koristi, a selektivno zanemaruju činjenicu da je šteta koja iz njih proizilazi daleko veća. Opet se postavlja pitanje: „Bože, što li?“ Kategorički su imperativi jedno, moral drugo, etika treće. Moral ima svoje uporište u Božijem zakonu čija je analogija u ljudskom i to je to.

42. Iščitala sam sada ovaj dio rasprave koji se vodi i napisaću svoje poglede u vezi s istom, što ću manje ili više kvalitetno pokušati argumentovati. Zapravo, počela sam tako (moj odgovor na Teoretičarev komentar) da sam nesvjesno, gledajući stvar iz drugog ugla, posljedično suzila “djelatni prostor” za promišljanje o svim aspektima teme, a to i sama ne volim, ne smatram konstruktivnim, niti inspirativnim.

    Prvo, sekularnost podrazumijeva odvojenost države od vjere/religije, a ne odvojenost djelovanja pojedinca u javnoj sferi od vjere/religije. Slobodno ispoljavanje vjerskih/religijskih uvjerenja, ograničeno onoliko da isto ne ugrožava prava drugih u datoj ili nekoj drugoj sferi, dio je međunarodnog javnog prava, pa, kao takvo, odavno uvedeno u ono što je javno. Dakle, ukoliko pojedinac to eksplicitno ne želi, vjera/religija nije privatna stvar.

    Drugo, kompletan sistem moralnih postulata, na kojima su moderne zapadne demokratije (uzeću iste za primjer) gradile u vremenima što su uslijedila svoja zakonodavstva, počiva na judeo-hrišćanskoj religiji (ukoliko uzmemo Stari i Novi zavjet kao jedinstveno tkivo sa svojim kontinuitetom). Zašto je “ne ubij” postalo krivično djelo, “ne kradi”, “ne svjedoči lažno” ; “ne počini preljubu” (i danas se u građanskom sporu partner koji učini preljubu, pa se zbog toga čina brak razvrgava, stavlja u nepovoljniji položaj u očima suda u odnosu na drugog partnera)? Zanimljivo je da je otac moderne države u smislu insistiranja na odvajanju religije od državnih poslova, odnosno otac sekularizma, a što je zaživjelo na Zapadu, upravo jedan musliman – Ibn Rušd (latinizirano Averroes). No, s obzirom da je Rara napravila distinkciju između morala i etike, koja po meni stoji, ali ne toliko kruto, ne smije se u ovome kontekstu zaboraviti ni uticaj helenske kulture na zaokruživanje sistema zapadnih zakona – Aristotela, Platona i Sokrata posebno (oni razrađuju pojmove poštenja pojedinca kao individue, građanskog poštenja, pojam javnog/opšteg interesa, obaveze građanina prema državi i obaveze države prema građaninu).

    Nakon svega ovoga – da li religioznost podrazumijeva veće početne šanse da se pojedinac ponaša moralno?
    Za početak, ja odjeljujem vjerovanje od religioznosti. Za mene, naglašavam – za mene, vjerovanje je pitanje i uvjerenja i osjećaja u čovjekovoj unutrašnjosti (pitanje individuae), a religioznost pitanje kolektiva, sistema u tome kolektivu i pojavnosti.
    Rekla bih zato da religioznost može stvoriti okruženje u kojem će ispoljavanje nemoralnog i nedozvoljenog ponašanja biti pa i značajno ograničeno, barem sa stanovišta djelatnog u javnosti takvih činova, ali do istinskog pokazivanja kauzalnog odnosa između religije i morala, uključujući i širi etički sistem pojedinca, može dovesti samo kombinacija vjerovanja i učenja – samonadgradnje.

43. @teoreticar

    tvoje korištenje strawmana je stvarno zapanjujuće, no dobro, nisi ni prvi ni zadnji koji mi pokušava prodati nešto na takav način.

    ‘japajakanje’ ne mogu povezati ni sa čim u omom prethodnom ogovoru, tako da ću preskočiti. odgovor na pitanja si dobio, stavljena vrlo precizno u kontekst, tok i logiku razmišljanja iza istog, te fokus. naprotiv, nije ideologija, a kamoli frustracije u pitanju, to pripada političarima i demagozima, ovdje je pitanje puke egzistencije average joea… što religija definitivno neće riješiti, kao što je daleko od rješavanja pitanja sa kockom. koncizno si dobio odgovor, po drugi put kažem, no evo malo još konciznije – organizovana religija i moral apsolutno nemaju ništa zajedničko, pored toga što ih je suludo izjenačavati i isključivo tako vrednovati. samo predstavljaju još jedan instrument manipulacije kroz slobodnu interpretaciju, što je isprobano i dokazano da na našem podneblju itekako funkcioniše (a i šire – oni što ne znaju historiju, osuđeni su da je ponavljaju). što se tiče mahale, na svoju sreću (ili žalost), dijete sam striktnog asfalta, kao i generacija prije, te još niz generacija prije prijašnje.

    no, možda je ovdje problem baznog karaktera. posmatram veću, urbanu sliku modernog društva sa svim svojim prednostima i manama, odnosno što sam uspio iskusiti kako uređeni društveni sistemi funkcionišu i kako ljudi (normalno) žive u istim sistemima, dok s druge strane, ti za uzorak uzimaš svoje selo i bližu okolinu. naravno, nemam ništa protiv toga, no to su već kruške i jabuke, te je definitivno daleko od toga čemu teži normalan, samosvjestan urbani čovjek.

    @rara

    kao što sam pomenuo gore, organizovana religija i moral nemaju ništa zajedničko. na to više nemam šta dodati.

    @vasionka

    bojim se da je ovdje dosta suptilniji mehanizam u pitanju zbog standarda života što žive većina građana, gdje religija preuzima glavnu ulogu i indikretno se gura kao ultimativno rješenje za sve, pa i za najosnovnije potrebe. na papiru, BiH je sekularna, a u praksi je to potpuno drugačije, što se ponovo vraća na tri etno-religijska tora kojem većina pribjegava. no, ipak stojim pri tome da bi religija trebala biti isključivo privatna stvar, a ne sredstvo promocije i virtue signallinga.

    po pitanju društvenog uređenja ne bih sada dublje ulazio, Zapad je tu gdje jeste sa razlogom. određeni dio pada na društveno uređenje, uzimajući u obzir kolonizaciju, industrijsku revoluciju i mnoge prevrate. diskutabilno je koliki uticaj je imalo kršćanstvo u odnosu na helenizam… no mislim da je to već tema za potpuno drugu (zanimljiviju) diskusiju.

    odgovor na pitanje iz posljednjeg pasusa – da, apsolutno, no u kontekstu koji si navela u istom pasusu. moj fokus se specifično odnosi na average joea u BiH, odnosno probleme ovog podneblja.

44. Majkaro kod tebe uvijek ‘samaranje’ sa argumentima u komentarima i skretanje sa teme hah ? ajde svi znamo da je etika i moral ljudska tvorevina artefakt za uspostavljanje socijalnog i ekonomskog reda kroz historiju, ne znam cemu kompliciranje,mijesanje krusaka i jabuka,religije sa (meta)moralom/etikom,Bogom bla bla bla ? znaci bullshit?

45. O, veliki Olafe Silence, nešto nam je Laki nervozan?

    Eryri, tačno, dijete striktnog asfalta može se biti i na sreću i na žalost. Kada se ono u čemu nema ama baš nikakvog ličnog postignuća naglašava, kao što je to da su niz generacija prije pređašnje bili djeca striktnog asfalta, onda to ima mnogo veći potencijal da bude ovo drugo. A to, ustvari, nikakve veze nema sa asfaltom, ako me razumiješ.