Misao ne zauzima prostor

Ako misao nije nešto što zauzima prostor, odnosno ako je Dekart u pravu da misao nema svojstvo protežnosti (da se proteže), onda je ona najbrže djelujuća sila. Momentalno djelujuća sila. Definitivno brža od brzine svjetlosti, jer nema nikakvog prostora koji bi trebala osvajati, odnosno kojim bi se morala protezati.

Mogla bi to biti Teorija tačke kao revolucija shvatanja prostora i njegovih zakonitosti. Samim time i revolucija shvatanja vremena, prema još od Ajnštajna definisanoj međuzavisnosti prostorvremena.

vasionka
vasionka

...loyal...liar, big time...brutal...again brutal...love all kids, especially those with autistic disorder...love music, that mathematics of all the worlds...again loooooooove music...read, read and read even more...love to write...loooove to write poems&songs...tales...more tales...manicure nails, no, no, never...love to seek, seek big time...explore...love God...again love God, that greatest freak of all the times... odd fellow...love major guy in the underworld...love equinox...indeed love equinox...mmmmmmm, love blood, that knowledge thing...don't know how to love...love myself mostly and ouuuuuuuuuuuuuuu...love freaks...again love freaks...all freaks...hate to share bed with anyone but one...love one grandmother and her son...her son...her dead son...love men...mmmmmmmm, love men with attitude...love men with attitude again...love gracefully women...mmmmmm, muses...adore troubadour...love night...again love night...love light...hate order...hate paper money...love symbols...adore symbols...love frustration...love hard lesson...tatoo...mmmmmmmm, haaaaaard lesson...

Articles: 1304

22 0 komentara

  1. Evo ti i citata zašto to ne mora biti tako Brute:

    “Tako sistematski možemo zamisliti da ništa za što nam se čini da je oko nas, ne postoji. Budući da je naše vlastito tijelo također materijalno, mi možemo zamisliti da čak niti tijelo nemamo. No, kada mislimo ne možemo zamisliti da upravo tada ne mislimo. To bi bila kontradikcija. Kada mislim ne može biti da ne mislim. S druge strane, materijalni objekti imaju svojstvo protežnosti: oni se nalaze u prostoru, zauzimaju određeni prostor, protežu se kroz prostor. No, ne čini se tako da misao ima neku protežnost – misao nije nešto što zauzima prostor. Ona nema, prema Descartesu, svojstvo protežnosti. Sada imamo po dva potpuno suprotna svojstva koja pridajemo tijelima i mislima – tijela su protežna te uvijek možemo zamisliti da u stvari ne postoje dok je misao neprotežna te ne možemo zamisliti da ne postoji kada mislimo.”

    (izvor: http://vasionka.blogger.ba/arhiva/2017/08/23/4068973 odnosno https://www.hrstud.unizg.hr/images/50014310/Uvod_u_filozofiju_uma_e_skripta.pdf )

  2. Nafuravale smo se u tvojim godinama Sfumato. Tvoje su godine za to.

    (neću sad smajli, iako me vuče. mala je tu razlika između šuk smajlija i dobroćudnog smajlija koji prati istinu.)
    Evo sada ću, nakon ovih tampon rečenica 🙂

  3. “Ako misao nije nešto što zauzima prostor, odnosno ako je Dekart u pravu da misao nema svojstvo protežnosti (da se proteže), onda je ona najbrže djelujuća sila. ”

    Misao je ustvari sinhroni rad miliardi i miliardi i miliardi mozdanih celija, sinapsi, i tako tih djelova mozga. Da bi misao postojala, mora postojati i taj prostor u kojem medjudjeluju te miliarde sinapsi, celija, nerava i sl. Svi ti signali se prenosese elektricnim putem, a komunikacija u sinapsama je putem hemijskih supstanci. Za medju djeovanje celija, za prenos informacija kroz sinapse, a i sama brzina svjetlosti ima ogranicenu brzinu. Jos kada se sve to sto je potrebno da se stvari kako treba poslazu sabire, na kraju se pokaze da bi se dobio produkt medjudjelovanja tih celija i sinapsi itd je itekako vremenski ogranicen i zahtjeva vrijeme. Mozda se to nama cini kao veoma kratko, ali ono postoji.
    ” Definitivno brža od brzine svjetlosti, jer nema nikakvog prostora koji bi trebala osvajati, odnosno kojim bi se morala protezati. ” – Kao sto sam gore naveo, za stvaranje misli itekako ima posla i to itekako uzima vremena.

  4. Čuj, sinapse ti trebaju da je uobličiš u formu za prenošenje i slanje – govor, pisana riječ. Za samu misao u sirovom obliku, za ideju, treba ranija pohrana informacija radi sinteze, kao hard disk. Da li treba prostor za tu pohranu i šta ako je to cloud prostor, da nije uopšte u našem sićušnom hard disku za tu količinu informacija i njihovih međusobnih kvalitativnih veza (veze mogućnosti)?
    Ako je to cloud prostor, a ja trenutno tvrdim da jeste, onda je virtuelan. Doduše, biomasa mozgova trenutno aktivnih ljudi može poslužiti kao support proxy servera, ali šta ćemo sa starim idejama koje se ciklično, eonski, obnavljaju, a da njihov konkretan mislitelj sa njima nije prethodno upoznat, niti je upoznat iko od trenutno aktivne biomase mozgova.

    I tako dalje. I tako dalje.

    Mijenjaj nick u kontam_te_ba, odavno si isfurao ovaj fol za moj ukus. Mislim, to je molba 🙂
    (btw., dobro zaključivanje, volim oštro)

  5. Virtualni prostor je ustvari opet hard diskovi, samo sto su negdje na nekoj lokaciji. Ljudi se zavaravaju da je to u havi 🙂 Ako sam dobro razumio, govoris o stvaranju novih pojmova. Pa i to je proces koji nastaje u istom tom kopleksnom mozgu. Ja mislim da nema ama bas ni najmanjeg dokaza da to dolazi iz nekog neopipljivog svijeta ili cega vec. Sad kad nesto nama nije jasno do kraja, kao sto je to mozak, svako moze da prica sta hoce i da kaze pa to dolazi odavde. Tek tako da kaze evo ja vam govorim istinu bez ikakvog opipljivog dokaza.

  6. Pa aktivni proxy biomasa serveri, uklapa se definiciju kontam_te_ba 🙂 I još jedno cloud jezero, veliko more, tako to izgleda u mojoj glavi, a može biti i veoma sićušno, što da ne. Velikom brzinom se to dešava, tako da nisam baš sigurna da uopšte putuje.

    Ne, nemam atest na istinu. Zapravo maštam u ideji. Fino mi. Ovo su razlike u shvatanjima u koje se ne ulazi, zato mi je potpuno ok. tvoj stav.

  7. Ja bih ti zbilja preporučio da kreneš čitati Knjigu znanja, The Knowledge book, sigurno je imaš po netu a ima i grupa u Sarajevu koja je “istražuje”.

    Ima jedna cjelina o mislima i gdje se spremaju i zašto se spremaju i šta se dešava kad misli sazriju i kako se iskorištavaju da nam pomognu; ima isto dosta o tome da naše misli zapravo nisu sasvim naše, pogotovo kad pričamo o filozofiji, umjetnosti, spiritualnosti itd, itd.

    Digresija, sorry, ali kontam da bi ti bilo interesatno 🙂
    Ja se bio pravo uživio jer mi dođe kao neki misteriozniji Vodič kroz galaksiju za autostopere, ne sumnjam da si čitala. 🙂

    Gospođa koja je zapisala ( ne napisala ) knjigu se predstavlja kao reinkarnacija Rumia, ponavljam, uopšte ne ulazim u validnosti i istinitosti i logičnosti poruka, samo govorim da su strašno interesantne.

  8. Volim ono što bi Hegel nazvao špekulativnim umom, Augustin speculumom. Odmara me to. Uzmeš koji sat i misliš nešto što je mirno i od čega nema “mjerljive koristi”. Nije bitno tada ni šta je bitno, ni šta je nebitno. Prosto tako, odmara čovjek 🙂

Leave a Reply