1. Šta je znanje?
2. Postoji li znanje bez umišljaja?
3. Može li se znanje značajno unaprijediti bez izmišljanja/fantazije kao početne teze?
4. Treba li univerzalnom znanju empirija zasnovana na Zemljanim fizikalnim zakonima?
5. Može li znanje biti osjećaj?
6. U vezi sa čime svaki, dakle s v a k i, čovjek može biti apsolutno siguran da to, nešto, zna?
7. Postoji li ultimativno tačno vrednovanje znanja i, ako postoji, ko to vrednovanje vrši i na koji način?
8. Šta nije znanje?
9. Da li se znanje može izraziti jezikom, brojevima, simbolima, muzikom, arhitekturom ili je, na ovaj način, moguće izraziti samo djelimično znanje?
10. Ima li korelacije između znanja i sjećanja i, ako ima, na koji se način ta međuzavisnost manifestuje?
11. Mijenja li znanje budućnost?
12. Da li je apsolutno tačna tvrdnja da postoji nešto što ništa ne zna?
13. Ako se mora birati, šta bi prije bilo osnovni sastojak znanja – misao ili informacija?
(ukoliko budete voljni da se sa svojim gledištima uključite u komentarima, molim vas da izaberete samo jedno pitanje, od postavljenih trinaest, na koje ćete dati svoj odgovor. osim što bi takav vaš izbor rekao nekoliko riječi o vašem senzibilitetu, mogao bi ujedno biti i dobar reper za utvrđivanje nerelevantnih pitanja.)
Ja jedino znam da je “saznanje” – znanje sviranje saza, kao i “saznati” – učiti svirati isti.
Muči me peto pitanje, ako bi neko odgovorio, kupila bih mu čokoladu po izboru.
Prvo: Znanje je informacija koja je dokazana kao tačna. Sad šta je kome vrednovanje i koji su mu kriteriji je relativno. Npr znamo da je zemlja okrugla i da se vrti oko sunca zbog teleskopa i matematike i fizike kao nauke. A vrednovanje može bit i lično iskustvo. Meni je znanje to da je sve što postoji Ljubav, jer san je iskusija, kao suštinu svega što postoji. Nekom vjerniku je možda Kur'an otvorio oči i njemu su riječi iz Kur'ana znanje.
Tako da, znanje može bit svašta, ključan je kriterij koji se postavlja kao mjerilo, a taj kriterij je individualan. Mada kad bi mora birat, izabra bi da je znanje samo ono što smo iskusili lično (kao ja ljubav). Ako bi mora izabrat jedan jedini kriterij, taj mi je na prvom mistu, pa onda ostali.
jesu li ovo pitanja sa nekog ispita? 😀
Rara, da ti ja odgovorin peto? Mislim da znanje može biti osjećaj. Npr kad te neko srčano zagrli, u tebi se javlja osjećaj ljubavi i ti znaš da te ta osoba voli. I to je znanje.
Tvorničaru, imaš li osjećaj da bih ti trebala kupiti čokoladu ili pouzdano znaš da ću je kupiti? 😀 I zašto me sad ovo peto pitanje vraća na prvo? 😀
Pa da, šta je znanje. Onda možemo reć da znanje može bit i osjećaj, ali da je znanje širi pojam, koji u sebi sadrži o ono stečeno putem osjećaja, a i stečeno nekim drugim načinom.
Bez zezancije, jednom sam se zaljubila u jedan Vasionkin post o intuitivnom znanju, tj. o osjećaju kao instrumentu znanja. Možda sintagma “intuitivno znanje” nije najsretnije sročena, jer intuicija nije znanje(?!) , ali bi mogla biti informacija što me onda baca na posljednje pitanje. Ja, iskreno, nemam odgovor niti na jedno od postavljenih pitanja, ali ž-u-d-i-m da pročitam vaše odgovore. Pouzdano imate čokoladu 🙂
Nista ne znam sestro, osim onog sta rijecima iskazati ne mogu 😀
Tvorničaru, ne mogu da odolim, mada znam da svjesno gnjavim, a da moj kontrolor propusti da cenzurira potpitanje na drugi tvoj odgovor: misliš li da znaš ili znaš (da te ta osoba voli)?
pitanja su mLogo zanimljiva ako ih posmatramo onako, čisto filozofski. mReđutim, ako pri odgovoru na ista uključimo Njegovo postojanje, onda su poprilično isprazna, barem neka od njih. s obzirom da mi se u ove sitne sate ne ulazi baš u dublje filozofske rasprave, odgovorit ću na pitanje koje mi se čini najpovršnije:
11. Mijenja li znanje budućnost? jok.znanje samo po sebi je bReskorisno, ali rad po znanju svakako da može promijeniti tvoju ili moju budućnost, odnosno možemo iskočiti iz tračnica sudbine ili promijeniti istu u svoju korist, a to opet neće izaći iz “okvira” Njegovog sveznanja
Uvijek mi je bilo zanimljivo ocjenjivanje znanja. U kojoj toj jedinici jedna osoba ocjenjuje znanje, ako ne zna trud osobe koja je preduzela da nešto nauči, ako ne zna koliko je vremena trebalo i čitav taj proces dolaska do znanja. Kako onda možemo kazati da osoba ocjenjuje znanje, kad ima toliko faktora koji utiču na samo manifestaciju i ispoljavanje, a i to ispoljavanje se svede na puko čitanje iz mozga po redovima nekada mehanički zapamćeno. Mislim da je znanje jakoo slojevito i da ima svoje razine, kao npr. primjenjeno i obrađeno i sl.
Prvo, kratak komentar na tekst u italiku. Mislim da je veći pokazatelj relevantnosti pitanja mogućnost da izaberemo sva pitanja koja želimo (ograničenost na jedno pitanje, u situaciji kad bi smo uzeli već, nije “znanje”).
Slijedeći tu »logiku« odgovaraću na pitanja koja mi se čine zanimljivim:
1. perdstava o stvarima
4. treba. kao komponenta. mada empirisjko znanje ne treba uzimati kao isključivo univerzalno
5. može. to je znanje koje posreduju mistici i posvećeni ljudi, to je znanje koje dobijamo kroz vizije, snove, kroz intuiciju, podsvjesno; centar takvog znanja je srce
6. smrt. 2+2=4. kretanje u prostoru i vremenu…
7. ne postoji. uvijek je relativno, subjektivno, ideološko
8. ništa nije znanje
9. samo djelimično znanje, ili pokušaj izražavanja znanja
10. osjećaj je empiričko znanje koje dolazi iz potsvjesnog koje je nastalo na kauzalitetu; iz potsvjesnog je »prodrlo« u svjesno; primjer: imam osjećaj da će prihvatiti moj prijedlog. osjećaj je nastao na kauzalnoj osnovi, prije je takođe prihvatao moje prijedloge. ukoliko ga ne prihvati ne znači da to nije bilo znanje, rezultat nije uvjet znanja
11. slažem se s sfumatom. znanje samo po sebi ne mijenja ništa, mijenja jedino ako je primjenjeno
12. kamen ne zna (baš ništa)
13. po mojem misao, informacija je vrsta misli
Zanimljivo Vasionka, pratit ću komentare. 🙂
1. Znanje je vjerovanje.
2. da
3.ne
4.ne
5.da
6.U vezi sa postojanjem Boga.
7.da. Pisari pišu, bilježe, dokumentuju. Bog po namjerama vrednuje.
8.Materija.
9. Može, zanje je moguće izraziti, ali je teži put razumjeti.
10. Kada je “Bog umro” kao da je u narodima ozivjelo sjećanje pa se stresao cijeli svijet i progovorio jednim jezikom, progledao ekranom, zavrištao slobodom.
11. Mijenja sadašnjost.
12.nije
13.misao
Drago mi je što je ova tema izazvala značajan interes u okvirima naše male blogerske zajednice. Nisam to očekivala, što, samo po sebi, dovoljno govori o iščašenosti moje percepcije.
Većina je, obrazloživši ili ne, izabrala više od jednog pitanja za davanje svoga stajališta po istom. Crystalmeth je tu, po meni, bio najkreativniji, odgovarajući indirektno na deveto pitanje, a ustvari odgovarajući na sva postavljena. Brut je izabrao ulogu sazlije ?, a Gracias, na fonu one što mi je lično saopštila – daviš filozofiranjem ?, je izabrala zezanje. Sfumato se, očekivano, buni (aktivna sila), Teoretičar je uobičajeno ozbiljan i konstruktivan (slažem se, kritika u vezi sa traženjem da se da stajalište na samo jedno pitanje je više nego na mjestu), a Čitateljka prati, bez izjašnjavanja.
Summa summarum, za mene je jako bitno što se iz gotovo svih odgovora da vidjeti koji komentatori vežu pojam znanja za čovjeka, koji za Božiju emanaciju, a koji kombinuju oboje u svome stajalištu o pojmu znanja.
Slijede moji odgovori:
1. Šta je znanje? (Ono ne može biti određeno, jer je multidimenzionalno.)
2. Postoji li znanje bez umišljaja? (Postoji, ali to ne znači da nije zasluženo.)
3. Može li se znanje značajno unaprijediti bez izmišljanja/fantazije kao početne teze? (Iz položaja čovjeka može, iako stvarnost ima slojeve, ali ne i granice, što podrazumijeva i potrebu izmišljanja.)
4. Treba li univerzalnom znanju empirija zasnovana na Zemljanim fizikalnim zakonima? (Treba, jer su i Zemljani fizikalni zakoni emanacija znanja, iako je povođenje za samo njenim nalazima ograničavajuće.)
5. Može li znanje biti osjećaj? (Može.)
6. U vezi sa čime svaki, dakle s v a k i, čovjek može biti apsolutno siguran da to, nešto, zna? (U vezi sa prisustvom.)
7. Postoji li ultimativno tačno vrednovanje znanja i, ako postoji, ko to vrednovanje vrši i na koji način? (Svjesnost postoji zbog razvijanja svih potencijalnih grana znanja, stoga je njegovo vrednovanje irelevantno, za razliku od vrednovanja etike.)
8. Šta nije znanje? (Ono što je iskazano s namjerom da bude laž.)
9. Da li se znanje može izraziti jezikom, brojevima, simbolima, muzikom, arhitekturom ili je, na ovaj način, moguće izraziti samo djelimično znanje? (Znanje se može iskazati svakom strukturom, ali razumijevanje svake strukture ne mora biti dostupno za sve uživaoce znanja.)
10. Ima li korelacije između znanja i sjećanja i, ako ima, na koji se način ta međuzavisnost manifestuje? (Ima, navedeno je obradila psihologija kroz kategorije svjesnog, podsvjesnog i nadsvjesnog, a fizika na način da sjećanje automatski ne podrazumijeva samo prošlo vrijeme.)
11. Mijenja li znanje budućnost? (Znanje aktivira potencijal djelatne budućnosti.)
12. Da li je apsolutno tačna tvrdnja da postoji nešto što ništa ne zna? (To zavisi od odluke Tvorca, te, imajući u vidu skupno vrijeme kao različite razumske kategorije vremena objedinjene u cjelovitost, ovdje su bilo kakve tvrdnje apsolutno nedozvoljene.
13. Ako se mora birati, šta bi prije bilo osnovni sastojak znanja – misao ili informacija? (Ni jedno, ni drugo, ali i jedno i drugo. Osnovni sastojak znanja je frekvencija, koja integriše misao, kao nusprodukt osobnosti; informaciju, kao nusprodukt vanosobnosti; (ne)etičnost, kao nusprodukt univerzalne zakonitosti i osjećaj, kao nusprodukt stanja).
”
1. Šta je znanje? (Ono ne može biti određeno, jer je multidimenzionalno.)”
-Nije ovo nikakova tajna u sljedecem ispisu vec kao pokusaj da vase akceptiranje mjenice bez pokrica ukazem tako sto ne treba tajnu u pitanju imatu u odgovoru kao jos vecu tajnu i zivjeti sa istom kao sa pulsom srca.
Dakle,znanje je ,itekako,odredjeno sa podacima koji se poslazu da stvore informaciju za cilj kojeg trazi znanje ili se to namece bez ikakovog trazenja jer se impuls nepoznatog cula pri covjeku brine da tu neminovnost igra svoju ulogu i da se biljezi kao mogucnost .Ocito je da pisem o necemu o cemu nema tajne zahvaljujuci umu civilizacije koja se objasnjava i odgovara sa mojim navodima o ljudskoj evoluciji znanja po liniji uma.
Visedimenzionalnost se moze shvatiti ako znanje imamo kao iscitane informacije podataka od Onostranosti.No mnijem da je i to odredjeno znanje a nikako neodredjeno.Slojevitost ovostranog znanja je potvrdjena ili odbacena u ovisnosti od nivoa svijesti civilizacije,posebno jedinke ili neke zajednice,koji iscitava kodno u prozimanju kroz prizmu svog koda zivota .
Datoteka podataka ima svoje simbole i svoje idiome a za informaciju je bitno razumijevanje istih da bi bilo ikakovog smisla imati sesija o znanju.
”
5. Može li znanje biti osjećaj? (Može.)”
-kratko i jasno
To je kao sto imam vlastito znanje:covjeku je dato na znanje da ne zna gdje , kad i od kada,u njemu zavrsava Pocelo a nastavlja covjek i obratno
p.s.Ne trazim vasu ishitrenost vec sabur ako me sta zelite ohavizati glede zasluzenosti kod umisljaja.Hvala
”
2. Postoji li znanje bez umišljaja? (Postoji, ali to ne znači da nije zasluženo”
Mene su pitanja zaintrigirala tako da nisam registrovala molbu da odgovorim(o) na jedno 🙂
A sad me zaintrigiralo 12. pitanje, ustvari tvoj odgovor.
Ako su bilo kakve tvrdnje nedozvoljene, da li je onda bilo dozvoljeno postaviti ovo pitanje?
🙂
čitajući vaše komentare, nekako uviđam da je vasionka u pravu tvrdeći da je crystalmeth u pravu 😀 kako ranije napisah u komentaru, ovisi kako i kroz koliko široku prizmu posmatrate ova pitanja. npr razlika između vasionkinog i teoretičarevog odgovora na 12. pitanje:
teoretičar :”12. kamen ne zna (baš ništa)” – možda ispravan odgovor ako posmatramo samo kroz prizmu materijalnog, jer kamen nema um ili mi možda ima, a mi to NE ZNAMO.
“… a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši, a Allah motri na ono što vi radite.“ (el-Bekara, 74.)
Dakle, odjednom, kamen ima ne samo um, nego i emocije?! 😀
vasionka: “To zavisi od odluke Tvorca, te, imajući u vidu skupno vrijeme kao različite razumske kategorije vremena objedinjene u cjelovitost, ovdje su bilo kakve tvrdnje apsolutno nedozvoljene” – po meni dosta prihvatljiviji i sveobuhvatniji odgovor
u stvari, u ova dva odgovora, prepoznajem sukob između platonove i aristotelove teorije o idejama, tj da li su ideje (pa i znanje) odvojene od tebe kao jedinke ili su sastavni dio tebe, odnosno ti ih “produkuješ”, bez da one dolaze iz nekog višeg svijeta ideja.
Izjasnit ću se 🙂 Meni je intrigantan naslov, posebice što od ranije znam da pažljivo biraš naslove.
(Zbog ponuđenih odgovora imam želju i da pečem kolače, mada ne nudim izbor kao u čokoladama, jer znam samo da pravim jednu vrstu :D)
Moram se osvrnuti na Sfumatovo »znanje« o tumačenju ajeta kojega je naveo – (dio ajeta) »a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši”. Zar se taj dio ajeta ne može shvatiti kao metafora. Može. Ti ga shvataš doslovno. Po tvome shvatanju “kamen ima emocije”, i kao “potvrdu” za to navodiš Kur’an. Izvini, ali takva nonšolantna samouvjerenost je iritirajuća. Ti nastupaš nekako po principu: lezi, valjaj se, ovako kako ja mislim je ispravno, ovako piše u Kur'anu.
To što »piše« u Kur'anu je, zapravo, samo tvoja interpretacija. Bilo bi (intelektualno) pošteno s tvoje strane da kažeš, da pored takvog, tvog, tumačenja postoje i druga.
Tumačenje koje si ti iznio je, po mome mišljenju, problematično. Doslovno razumijevanje takvih stavaka (jer to nije jedini primjer, takvih primjera je mnogo u Kur'anu i hadisu: panj koji plače, ptice koje govore, post koji zagovara, kamen koji pozdravljao poslanika…) je potkopavanje općeprihvaćenih zdravorazumskih principa prema kojima percipiramo i razumijemo svijet. Takvo razumijevanje svode Kur'an i hadis na zbirku bajki i mitova.
Pitanje je, dakle: da li kamen zna ili ne zna? Da ili ne? Relativiziranje je nelogično, bolje reći antilogično. Ako prihvatimo relativizaciju, tj. odstupanje od logičkog i zdravorazumskog, onda ulazimo u sofizam, gdje je sve moguće. Sfumato je kamen, samo mi to MOŽDA ne znamo.
Ima jedna kineska poslovica koja kaže: „za čovjeka nema ništa iritantnije od loše pripremljenog čaja i lošeg sistema obrazovanja “ – u tvom slučaju, među iritante bih uvrstio i moje komentare haha 😀
posmatrano sa psihološkog aspekta, tvoj komentar mi je zanimljiv iz razloga što, umjesto da tretira konkretan intelektualni problem/fenomen/temu, on tretira moj karakter/ponašanje, kroz prizmu tvoga subjektivnog mišljenja („ Ti nastupaš nekako po principu: lezi, valjaj se, ovako kako ja mislim je ispravno, ovako piše u Kur'anu.“) 😀 onog momenta kada se neka intelektualna rasprava/debata ili analiza problema svede na komentarisanje nečijeg izgleda/ponašanja, ona se u intelektualnom smislu ni po čemu ne razlikuje od rasprava koje vode seoske žene po kahvama 😀
u mojim komentarima sam (svjesno) agresivan, i svaku svoju tezu branit ću posljednjim kvarkom argumenata koje mogu izvući (od mojih sagovornika ne očekujem ništa manje!), ali prilikom pisanja istih, nikada neću komentarisati npr tvoju frizuru 😀
što se tiče dijela kmentara u kojem tvrdiš da je moje poimanje kur'anskog ajeta bukvalno – ta opaska mi je u najmanju ruku smiješna i to iz više razloga:
1. Mislim da sam kroz moje pisanje na blogu pokazao da je moja interpretacija Kur'ana sve, samo ne bukvalna
2. Navedeni kur'anski ajet sam iskoristio jer je odgovarao datoj situaciji, nigdje nisam rekao da je to tačno ili jedino tumačenje spomenutog ajeta. No, s obzirom da ti tvrdiš kako je tumačenje koje sam naveo površno, netačno, te svodi Kur'an i hadis na zbirku bajki i mitova – morat ćeš to dokazati na bilo koji način – teološki, filozofski – biraj! U suprotnom, smatrat ću te šarlatanom koji priča bez osnova i presipa iz šupljeg u prazno.
3. S obzirom da, za ovu priliku odabrana, moja interpretacija navedenog kur'anskog ajeta, po tebi se kosi sa vladajućim razumskim principima, jer zaboga, tebi je nepojmljivo da kamen može imati emociju, nego je to metafora, postavit ću ti par pitanja:
a) Da li je Isa, s.a.es zaista spustio sofru sa neba ili je to metafora?
b) Da li je Musa, s.a.w.s zaista razdvojio more jednim udarcem štapa ili je to samo mit?
c) Da li je Burak stvarna jahalica koja može putovati brzinom svjetlosti ili većom, ili je to pak samo mitiloško stvorenje, nešto poput jednoroga? Ili je to pak metafora?
d) U onom trenutnu kada je Gospodar ponudio emanet nebesima i Zemlji pa su ga oni odbili, je li to samo obična metaforička igra riječi, ili su Zemlja i nebesa stvarno imali ponuđeni izbor?
e) Hadis u kome se džehennemska vatra žali Gospodaru da pojede samu sebe – je li to bajka i mit, ili vatra zaista može komunicirati na nbeki određeni način (a znamo da sam ranije imao poprilično argumentovan post da su Džennet i Džehennem jedna vrsta živih bića)?
f) Noćno putovanje (Isra) je samo bajka i mit, koji izlazi iz granica ljudskog razuma i vladajućih zakona fizike ili pak imaš za to putovanje neko divno metaforičko tumačenje?
g) Da li te zabrinjava moje BUKVALNO tumačlenje hadisa u kojem stoji da je Isa, s.a.w.s oživljavao mrtve?
h) Kako ti se čini teza da je Adem, s.a.w.s nekad živio u drugoj dimenziji, tj džennetu – svodi li to možda po tebi Kur'an na razinu mita ili opet imaš neko metaforičko objašnjenje?
Uz svo uvažavanje, mislim da ti nedostaje imaginacije, a upravo taj nedostatak je ono što ograničava mnoge sterilne akademske evnuhe, koji poluživi gmižu po katedrama, a vrhunac njihovog intelektualnog dometa i ushićenja je komentarisanje komentara ljudi koji su živjeli stotinama godina prije njih. To je valjda i razlog zašto je ibn Kesirov i Kurtubijev tefsir vrhunac dometa muslimana u posljednjih 1000 godina!
Uz sve uvažavanje, ali stvari miješaš. Opet si posegnuo za nekim argumentima na tebi svojstven način, preskačući suštinu onoga što sam ja napisao. Zanimljivo je da započinješ komentar s subjektivnim. Tvoj nastup sam opisao kao akrobacije koje zamjenjuju suštinu. Mogao sam i pretpostaviti da ćeš odmah posegnuti za mudžizama, kao nadnaravnim aktom s određenim ciljom (da ne ulazim u dalje elaboracije).
Primjere koje sam ja spomenuo, i način na koji sam ih spomenuo, ne spadaju u kategoriju mudžiza (konkretno dio ajeta čije tvoje komentiranje sam ja komentirao). Dakle, pitam te: može li se taj dio ajeta razumjeti kao metafora. I još: ima li iko na ovom svijetu od učenjaka, i neučenjaka, da ga razumije kao metaforu. (Držimo se onoga o čemu govorimo, ne onoga o čemu ne govorimo.)
Navoditi primjer Adema, a. s., je (pored prethodnih primjera koje si naveo) govori kako ti olahko miješaš u suštini različite stvari. (To što ti ne vidiš, valjda nije moj problem, nego tvoj). Život Adema, a. s. nije mudžiza, to je gajb. Burak, takođe.
(Dio ajeta) »a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši” je predmet naše rasprave, a ti si odmah odletio na druge kategorije.
Misao koju sam ja iznio u komentaru je da se taj dio ajeta može razumjeti kao metafora (rušenje kamena iz straha pred Allahom nema za cilj da dokazuje vjerodostojnost nekog poslanika). Sada dodajem, da se može razumjeti i kao gajb. Dakle, razumski je moguće prihvatiti da Allah može dati da se u datom trenutku “kamenje ruši od straha pred Allahom”, ali se ne može prihvatiti tumačenje, koje ti zastupaš, da je kamenje “možda” živi organ (samo mi te ne znamo). Razumijevanje po kome je kamen živi organ je neispravno jer bi takvo razumijevanje rušilo kriterije na kojima počiva naše razumijevanje svijeta.
Ovo je moj odgovor na tvoj komentar. Ako smatraš da sam trebao dati jače argumente da bih izbjegao kvalifikaciju “šarlatana”, računaj to kao svoj problem.
Komentar sam započeo sa subjektivnim iz prostog razloga jer ti svoj komentar nisi započeo sa objektivnim 😀
Apsolutno razumijem stvari o kojima govori š u posljednjem komentaru i namjerno sam te naveo na njih, jer mislim da ti nisi razumio ono što sam želio reći u prvom komentaru – znam i svjestan sam da citirani ajet o kamenu ima i druga tumačenja, ali bez obzira da li se radilo o kur'anskom ajetu ili čisto naučnom pogledu na tu jezičnu konstrukciju, ne uzimajući u obzir njeno božansko porijeklo, uprkos važećim NAMA POZNATIM prirodnim zakonima, ja nikada ne bih zanemario tu mogućnost da kamen MOŽDA ima emocije ili da vatra MOŽDA može komunicirati, osjetiti bol tj izjedati samu sebe, i na to gledam kao širinu intelektualnih vidika ili kao otvorenost uma za eventulno prihvatanje novih stvari.
Znamo da je Bog stvorio svemir u kojem vladaju određeni prirodni zakoni, te da On ne narušava te zakone osim npr u nekim navedenim slučajevima, kao što su mu'džize, međutim jesmo li sigurni da poznajemo SVE trenutno važeće zakone u prirodi ili svemiru? Iz tog razloga, uvijek bih ostavio opciju i ne bi me iznenadilo da npr drvo ili kamen može govoriti!
Na kraju, mislim da obojica znamo hadis kojeg bilježe Muslim i Buharija o predznacima sudnjeg dana: „'Nece nastupiti Kijametski dan sve dok se muslimani ne budu borili protiv Židova. Pa ce ih muslimani ubijati, tako da ce se židov skrivati iza drveca i kamenja. Kamen i drvo ce govoriti: ‘O muslime, o Abdullahu (Allahov robe) ovo je Židov iza mene, dodi i ubij ga.’ Osim drveta Garkad, jer ono je židovsko drvo.'“
Ovo će se desiti na OVOM SVIJETU, uz (ne)važeće prirodne zakone? Da li sam možda prebukvalan u interpretaciji ili je ovo pak mu'džiza? NIKAD NE RECI NIKAD!
p.s cijela priča o postojanju Boga, Kur'anu itd je (ne)naučna – zašto? Je li fakat nenaučna ili smo mi intelektualčno sakati da bi još uvijek dokazali istu?
Halide, primila k znanju.
Lovice, bilo kakve tvrdnje u vezi s Božijim odlukama su uvijek nedozvoljene. Te odluke su Njegov posao i hvala Bogu zbog toga. Upućivanje pitanjem na pokušaj sagledavanja nesagledlve širine (obuhvata) Božijih odluka, odnosno na isključivo Njegovo diskreciono pravo (da kažemo tako), nije nedozvoljeno, nego naprotiv – preporučeno. To je moje stajalište.
Sjećaš se, pričale smo jednom o tome.. Suspreže se, pa i zabranjuje, priča o Božijoj Osobnosti, dok se poprilično vršlja po domenu Božijih odluka, a nema toga što ne može biti predmet Božije odluke, ako je to volja Njegova.
Sfumato, tačno je da nauka, specifično fizika, pa posebno kvantna mehanika još podebelo moraju potvrđivati ono što je, između ostalog, objavljeno Kur'anom. A to doslovno rade svaki dan.
Za ovaj kontekst dovoljno je sljedeće:
1. Energija ne nestaje;
2. Energija može prelaziti u materiju, a materija u energiju;
3. Univerzum je multidimenzionalan i odvijanje vremena/zakonitosti prostora u jednoj dimenziji ne odgovaraju onome što se dešava u drugoj dimenziji.
Navedeno su već opšteprihvaćeni naučni nalazi.
Stoga, tvrditi da -nekoć kamen- (u jednoj dimenziji), odnosno energija od koje je taj kamen skovan u materiju, neće istovremeno (skupno, cjelovito Božije vrijeme gdje je sve -sada-) možda (zavisi od Božije odluke) govoriti/misliti kao svjesno biće (biće dijelom sačinjeno od energije toga kamena) u drugoj dimenziji je definitivno nedozvoljeno.
Moje je duboko uvjerenje da se trebaju pažljivo pratiti nalazi nauka i naučnih disciplina kreacionističke grane, kako bismo strukturu Kur'ana bolje razumijevali. Ta će se Sveta knjiga, ako Bog da, sve dublje i dublje razumijevati od sve širih i širih masa. Ali će i odgovornost, zbog toga dubljeg razumijevanja, biti mnogo veća, to ne zaboravimo.
P.S. Ja volim brutalno iskren ton. Nas dvoje imali smo nekoliko takvih razmjena i funkcioniše odlično. No, ne odgovara taj ton svakome. Želim te pozvati da preispitaš upotrebu istog tona (iako je to odlika pravednosti i ja je, kontradiktorno!, pozdravljam) u svim situacijama i prema svim senzibilitetima.
Postoje granice i mogućnost da ih se prelazi. Svaka granica bi bila apsolutno zabranjena onda kada ne bi postojala mogućnost da se pređe.
Apsolutna zabrana je Osobnost Boga Uzvišenog u smislu svetosti,nepovredivosti i bilo koje mogućnosti da se Ona prikaže, stoga se u arapskom riječ zabranjeno odnosi i na sveto (haram).
Tvrditi da je nešto apsolutno zabranjeno, ako nismo obavijestni o tome od Boga Uzvišenog, je postavljenje sebe u Njegov položaj. Kad se naopako sagleda, tako izgleda.
A to je neizvodivo.
Tako da odgovor na pitanje može biti i “da” i “ne”, izuzimajući “apsolutno da” i apsolutno ne”.
Nedozvoljeno (termin koji sam upotrijebila) i apsolutno zabranjeno (termin koji upotrebljavaš ti u smislu nespoznatljivosti Boga u Njegovoj punoj Osobnosti) su dva različita termina rabljena u dva različita konteksta.
Priča o Božijoj Osobnosti je, npr., i priča o Njegovim osobinama, izraženih u 99 Božijih imena, što je, koliko ja shvatam, preporučeno, a Njegovo slavljenje, kroz tu priču, snažna unutrašnja potreba. Ne znam kako dođosmo od priče o tome do povredivosti svetosti i prikazivanja Boga? Niko nema pravo da zabrani ljudima da pričaju i slave svoga Stvoritelja! Oni koji to rade, vrlo su opasni pojedinci. I ti i ja odlično znamo da se upravo ovo suptilno radi pogrešnim i vrlo ograničenim tumačenjem. Tome ću se protiviti svakim atomom svoje snage. A ponovo, toleriše se interesno sakupljanje sevapa. Učiniću dobro djelo, da bi mi to bilo vraćeno???! Ma, to je pitanje Božije odluke! Zato je namjera veoma važna i njena je prava priroda stvar intimnog odnosa između čovjeka i Boga.
Čitateljko, i šta bi ti rekla o naslovu? 🙂
Raro, zašto se uključuješ samo sa čokoladama i kolačima? Postaćemo dijabetičari :-)))
“Ako se mora birati, šta bi prije bilo osnovni sastojak znanja – misao ili informacija? (Ni jedno, ni drugo, ali i jedno i drugo )”
Slazem se sa ovim ne zato sto je to moj i tvoj stav nego sto je stav znanstvenosti tj. (Znanja) pa cu navesti jedan prelijep citat koji bi se mogao uzeti kao primjer drevnom pitanju (jaje-kokos ili kokos- jaje? ) koji mi je ujedno i prvi naumpao kada sam procitala ovo pitanje sa tvojim odgovorom 🙂
Mada mi je cijeli tekst kao i komentari bilo zadovoljstvo citati 🙂
“Pazi na svoje misli, one postaju rijeci. Pazi na svoje rijeci, one postaju djela. Pazi na svoja djela, ona postaju navike. Pazi na svoje navike, one postaju karakterne osobine. Pazi na svoj karakter, on postaje tvoja sudbina.”
Ovde bi se moglo postaviti pitanje sta je to iz cega proizilaze nase misli?Ako nasa sudbina proizilazi kao posljedica naseg karaktera, a nas karakter kao posljedica nasih navika, a navike kao posljedica nasih djela,a djela kao posljedica nasih rijeci,a rijeci kao posljedica nasih misli,onda bi bilo i logicno postaviti i pitanje iz cega proizilaze nase misli?Sta je bilo prvo;jaje -kokos ili kokos-jaje.Moraju proizaci iz necega, jer niko ne moze misliti ono sto ne zna ima nesto sto mora ici prije svake misli, rijeci, djela, navike ,karaktera i sudbine.A to su informacije-znanje, koje su u ovom slucaju “kokos informacije” koje po prncipu prenose znanje(informacije) o sebi na “jaje”-misli, da bi se po tom znanju(informacijama) ponovo razvila “kokos”-informacija, koja ce to isto znanje ostaviti u novom “jajetu”-misli. I tako beskonacno u proslost i buducnost.Ovo pravilo i princip bi mogli vaziti i za cijeli svemir,jer i svemir nastaje iz “nesta” u kojem je deponovano znanje(informacije) o svemiru, koje ce na kraju iza sebe ostaviti novo “nesta”sa znanjem -informacijama o svemiru i tako u nedogled.Jednostavnije receno, informacija je primljena i shvacena poruka.Tako da ako je znanje osnov svega koje se nikada ne gubi i koje postoji tako sto se uvijek iznova kroz praksu ponavlja ili ako je osnovni sastojak znanja frekvencija, koja integrise misao ,onda bi trebali informaciju smatrati kao reciprocnu vrijednost integrisanoj misli, posto i ona ima znanje, znacenje, percepciju, instrukciju, komunikaciju tj. razni mentalni proces.Uz malu napomenu da je informacija prije svega rezultat procesiranja, manipuliranja i organiziranja podataka na nacin da isti nadogradjuju znanje onoga koji informaciju prima.Sto bi znacilo da rijec i pojam “informacija” podrazumijeva “ mrtvo znanje”.Zbog cega?Zato sto je informacija znanje koje je izrazeno simbolima; brojevima, rijecma,slovima, oblicima.;tako da informaciju mozemo koristiti kao znanje tek ako znamo sta znace simboli pomocu kojih je znanje zapisano. Citanjem simbola mi mrtvo znanje u nasem umu pretvaramo u zivo. Dakle, znanje postaje znanje tek unutar uma koji zna i razumije znanje koje um u sebi nosi.Zbog toga sve sto u nasim mozgovima stoji su informacije, odnosno, znanja izrazena simbolima, koja tek kad desifrjuemo mislima postaju u nasem umu znanje.Dok, npr, ono sto stoji u DNK, nisu informacije, vec cisto, zivo znanje. Geni nisu nosioci informacija, vec znanja. Sjemenka kukuruza u dodiru sa mineralima iz plodnog tla, preobrazava se u biljku kukuruza na taj nacin sto geni ne prenose informacije na cestice minerale o obliku i gradji biljke kukuruza, već prenose znanje. Kad bi prenosili informacije, tj. simbole, minerali sa tim simbolima ne bi mogli da urade nista, jer ne bi znali sta ti simboli znace. Tek kad u zive cestice minerala dobiju zivo znanje, one mogu da postupe po tom znanju i pocnu svojim samorganizovanjem da grade tijelo bljke kukuruza. Sve uz pomoć svojih sedam fizickih i psihickih sposobnosti. Bez tih sposobnosti i znanja nista ne bi bilo moguce.
Pa tako, na kraju ispada da prije svake nase misli, rijeci, djela, navike, karaktera i sudbine, prvenstveno treba da pazimo na nasa znanja- INFORMACIJE. Moramo dobro paziti sta smijemo, a sta ne smijemo dozvoliti da u nase glave, umove i tijela, preko nasih cula, udje kao informacija i u njima se ukorijeni kao znanje. Jer nije znanje sve ono sto nam ovaj veliki i raznoliki , sareni svijet nudi kao znanje.
I dobro je rekao Lao Tse;”Najvisi korak do kojeg dolazi misao je znanje o neznanju.”Puno toga sto nam se nudi kao znanje obicno je “”jaje mucak”, pa ako nam se desi da umjesto znanja, preko nasih glava,misli umova i tijela ubaci se “”mucak”, tada ce i nase misli, rijeci, djela, navike, karakter i cijela nasa sudbina, tj. cijeli nas zivot da postane “mucak”.Kao jedan od drasticnih primjera imamo Adolfa Hitlera i njegovog znanja koje je on ponudio svojim sunarodnicima i cijelom svijetu i sjetimo se kakve su poslije toga postale misli svijeta, riječi, djela, navike, karakter, a bogme i sudbina;sami ”mucak”.
Inace psihijatrijska istrazivanja provedena od 90-tih godina do prosle godine su pokazala ekstreman porast narcisoidnosti, koja se smatra bolescu.Sto mislis zasto?
Slažem se da su to pitanja Božije odluke, da se ne shvatimo pogrešno. Ukazala sam na svoje shvatanje apsolutno zabranjenog i/ili nedozvoljenog.
Pitanje dobrih djela je pogrešno tumačeno, otuda opravdano ukazuješ na interesno skupljanje sevapa.
1.vjerovanje
2.činjenje dobrih djela
3.preporučivanje istine
4.preporučivanje strpljenja
Ovo je kur'anska hijerarhija cjelovitosti ljudskog bića, Jung to naziva individuacija, direktno suprostavljena gubitništvu, rascjepu ličnosti,jeftinoj trgovini. Uozbiljuje dvonošca da jedno bez drugog ne ide.
Interesno skupljanje sevapa je, kako bih rekla, zadovoljavanje potreba stomaka. Ali je zanimljivo da ja to vidim i kao jednu vrstu prosjačenja koja nije nužno loša. Lošije je umrijeti od gladi. Bez impulsa da se spasiš. Bez nade.
nisam u toku, jel iko riješio pitanje šta je znanje?
Slažem se. Ako ništa, pokušava se poštovati ukazani put, držati se kakve-takve discipline, u pravu si.
No, namjerno želim zadržati ove dvije stvari u paraleli – iskazuje se pretjeran oprez pod opravdanjem da priča o Bogu ne postane prikazivanje (crtanje, pa i crtanje riječima) totaliteta Boga, a toleriše se, uz nažalost često tapkanje po ramenu ili čak pohvalu, otvorena priča o interesnom sevapu. U vezi sa ovom paralelom, kao i u vezi sa svim iz čovjekovog položaja, treba naći mjeru.
Janah, svaki tvoj komentar je održiva konstrukcija i gotovo svaki daje novu vrijednost. Kada se nalazim u prilikama u kojima se okupljaju tipovi iz liberalnog svijeta (liberalno shvatiti kao -izam, a ne u pravom značenju), onda uživam u korištenju termina konstruktori, a još više kreacionisti, kako bih istakla osobe koje grade i čije je djelovanje suprotno dekonstrukciji, uništavanju, rastvaranju, uništavajućoj analizi – mrtvim šiljcima onoga -ne valja-, -ne valja-, -ne valja- (a nema kako). Onda mi čak ni oni nihilisti, kojih na takvim mjestima uvijek bude, ne mogu ništa ? Htjedoh reći da, laički rečeno (od laicizam), uživam u društvu kreacionista.
Ti i Sfumato imate jednu istu osobinu (hmm, bježi mi prava riječ) – integrišete naučno i vjersko znanje, a moja je mala samoproglašena misija da trubim, koliko vrijeme dozvoljava, da to dvoje nije suprotstavljeno, naprotiv (govorim o kreacionističkoj grani svih nauka i naučnih disciplina, jer je i tu prisutan pravi mali rat sa dekonstrukcionistima – ultimativnim materijalistima). Mogu ti reći da je i ovdje bilo ljudi koji su mi to spočitavali.
Znaš Janah, kao neko iz starije generacije baš osjećam ponos kada čitam takvu temeljitost, pažljivost, promišljenost, misaonost, širinu. Izaziva dobru dozu zadovoljstva.
Čekamo te 9579 🙂
mnogo se ovdje piše a niko da riješi prvo pitanje 🙂
Popratila bih ga. 🙂 Netko podiže armiju da obezglavljuje znanje.
@ vasionka U Kur'anu se opisuje nešto što bih ja, psihološki gledano, okarakterisao kao ofanzivni tip razmišljanja:
„Zar govore: ‘izmišlja ga’.
Reci: ‘Pa donesite deset sura sličnih njemu, izmišljenih, i pozovite koga možete mimo Allaha, ako ste istiniti“ (Hud, 13)
Prethodni ajet opisuje duel između Poslanika, s.a.w.s koji dolazi sa novim, u to vrijeme neprihvatljivim idejama, i njegovih sunarodnjaka, koji sumnjaju u božansko porijeklo tih ideja i nazivaju ih izmišljotinama. Uzvišeni Gospodar podučava Poslanika, s.a.w.s , retoričkom parkouru, pomoću kojeg će izbjeći ili uzvratiti na njihove optužbe:
Reci: ‘Pa donesite deset sura sličnih njemu, izmišljenih…’
Ovom izjavom, Allah s.w.t podučava Poslanika i nas da ne dozvolimo tek tako olahko da nas neko stavi na optuženičku klupu, nakon čega nam ne bi preostalo ništa drugo, nego da se služimo defanzivnom, daleko inferiornijom retorikom, koja je unaprijed osuđena na propast (zašto mi sada na um pada ummet, koji se nakon svakog „terorističkog“ napada satra na sva usta vikajući „Mi nismo teroristi!“?!)
Uzvišeni Mentor nas uči snažnom, samouvjerenom i ofanzivnom nastupu, putem kojeg, u tren oka uzvraćamo udarac drugoj strani istom mjerom, dovodeći one koji nas optužuju u situaciju da se sami moraju braniti.
ima jedna izreka koja kaže:“teško da će neko biti dobar ekonomista, ako je samo ekonomista i ništa više“ – imajući u vidu ovu izreku, lično bih zabranio mnogim teolozima (koji su samo teolozi, i ništa više) da tumače Kur'an. Štaviše, mislim da je nemjerljivo veća korist od hutbe koji bi održao iole vjerski obrazovan npr inžinjer mašinstva nego nadprosječno obrazovan teolog! Zamisli koja šteta i bruka proizađe iz pogrešno interpretiranog ajeta od strane jednog teologa, nakon što nauka kasnije ustanovi da nije tako!
p.s
meni su različiti komentatori natrljali nos bezbroj puta na blogu, a nikad ih nisam prepoznao kao preoštre. Na kraju, uvijek se možemo složiti ili ne složiti, sloboda mišljenja je zagarantovano pravo svakog pojedinca. Međutim, ako mi izmičeš stolicu dok sjedam, nemoj plakati ako ti budeš taj koji je pao 😀 s druge strane opet, ne znam kakav je ko od vas u emotivnom pogledu i kako će reagovati, ali znam da još niko nije umro – mislim, valjda bi mi javili za dženazu 😀
Bome,vidi se da @citateljka ima ,itekako,znanje
Problem je sto imam dojam da joj je znanje iz nauke o pakosti.
Takovo znanje svemoguce pakosti je utjecalo na razvoj bosanske misli i znanja na nacin da je stoljecima trnjen svaki vid covjeka pri sopstvenom svicu u blagoslovljenom ljudskom tijelu.Oprostite mi ako grijesim jer vidim samo vasih par doskocica na ovoj temi koje su poslagale motive za moju sumnju o vasoj pakosti.Pogrijesiti je ljudski a oprostiti jos vise ljudski .Vise nego sama pakost.
p.s.jos jedna mala opaska a da se ne uzme kao uvreda…molicu lijepo
Znanje moze biti i prepisivanje znanja ali se to znanje definise kao plagijat ako nije ispod navodnih znakova.Plagijat je najgore znanje a nosilac plagijata je pljackas bez skrupula.
I da,misao ne mogu roditi rijeci vec dojam na rijeci.
Dojam je riznica misli uz svoje ladice u kojima covjek ima iskustvo ako ne uzmemo u obzir nepoznato culo genija koje zivi impulse iz Onostranosti i pri tome stremi ,kao dijete majcinoj dojki a ne kao ludjak…to nikako,onoj Ljepoti koja je iznad genija pokusavajuci naci svoje jedinstvo iz kojeg je kao covjek postao.
Ako upisem ovo ispod,pisano na internetskim stranicama prije 12 g i vise, prisezem:NIJE misao vec dojam koji se regulise sa pojmovima da se rezultat ocituje kao dojam a nikako kao egzaktni karakter,navika ili ,ne daj Boze,znanje koje ce nekog izvan mene obogatiti mislima jer trazim plemenitost a nikako PAKOOST.
Znam
I sve sto znam je neznanje
i ne znam
dal'svoju ljubav zivim
ili sam jahac stepskih ravnica
vjetar lasom dok krotim…….(h.d)
Eto dargi Mediteranci i Balkanci…od mene ovoliko iako niste trazili ni mrvicu ali jer ste zasiceni kao redenik PUSKE…stvorili ste u meni dojmove a ja ih misleno konstruisem kako sam u mogucnosti racunajuci da Vam nisam u aleji zivotnog.Respekt vasem odrzivom u ljudskom obimu a vise obliku.
Ne bih želio da ispadam babaroga, ali, moram iznijeti svoj komentar na 13. pitanje i vasionkin odgovor (početak odgovora, na koji je janah isplela svoju elaboraciju).
“Ako se mora birati, šta bi prije bilo osnovni sastojak znanja – misao ili informacija? (Ni jedno, ni drugo, ali i jedno i drugo )”
Moram reći da nakon ovoga dalje (ostatak odgovora) nisam čitao.
Daj da pogledamo (i analiziramo):
Ako se mora birati, šta bi prije bilo osnovni sastojak znanja – misao ili informacija? Logički i gramatički mogu biti samo DVA odgovora:
Osnovni sastojak znanja “bi prije bilo” – misao.
Osnovni sastojak znanja “bi prije bilo” – informacija.
Mi imamo ovaj odgovor (skupno):
Osnovni sastojak znanja NIJE ni misao ni informacija. (“ni jedno, ni drugo”)
Osnovni satojak znanja JESTE i misao i informacija. (“i jedno i drugo”)
Ja se tu osjećam da bih rekao: ko se tu z…….
Prijedlog “ili” je prijedlog isključivanja (zaboravimo Hasaniginicu, i poeziju, ovdje razgovaramo prema nekim usvojenim standardima međuljudskog izražavanja. Prijedlog “ili” je aprioran, dakle, ne dozovljava kompromise. Ili on ili ja? I ti i on (što je odgovor vasionkin) znači da se odstupa od pitanja. U ovakvoj situaciji bezličnih razglabanja to mi se čini neodgovorno i nepošteno.
Ako nisam u pravu nek mi se kaže, javno i otvoreno.
Možda nisam u pravu, ne znam. Ali znam da JESAM ili NISAM u pravu. Oboje nisam.
PS: U vezi “babaroge”, pošteno je i to reći, stvari koje ne “napadam” mi izgledaju umjesne, inspirativne, relevantne…
Naglasak je na prijedlogu -prije-. Svijest proradi u čovjeku, on postaje svjestan svoga prisustva u sebi (misao), ali uzrok toga prisustva čovjeka u sebi nije njegova misao, nego informacija (duša – Božija informacija). Zato nije -prije- ni jedno ni drugo, ali i jeste -prije- i jedno i drugo, u zavisnosti od toga iz kojeg se položaja posmatra – subjektivnog (onda je misao prije) ili objektivnog (onda je Božija informacija prije).
Ok., potpuno mi je shvatljivo da sa tvog stajališta ovakav moj postupak (u izlazu, prema vani, a nakon ovako postavljenog pitanja) bude okarakterisan kao neodgovoran i nepošten. Tražio si da se u vezi s tim postupkom (u izlazu) izjasnim sa striktno ILI-ILI, pa se tako i izjašnjavam – u pravu si.
Iako te to ne interesuje jer situaciju karakterišeš “bezličnim razglabanjem” (sa čime se ja ne slažem), ovakav moj postupak, ali sada MISAONI i logički postupak, je, prema mome stajalištu, ispravan.
Sad, šta je važnije – odnos prema drugima izvan nas (postupak u izlazu) ili odnos prema temi (misaoni i logički postupak)? U ovoj situaciji biram ovo prvo, stoga ti se i izvinjavam.
Misao ne postoji bez dojma ,dojam ne egzistira bez cula a Chula imaju svoje poslanje koje se umom dekodiraju ako je covjek u pitanju i odgovoru.To se jasno da dokazati sa covjekovim rodjenjem I starenjem dok umire.Dusa je velika enigma .
sionko inspirišeš.kad se nađu @vasionka konstruktor @janah kreacionist baš se osjeti zadovoljstvo u čitanju.wowww.
Imaš pravo glede “bezličnih razglabanja”. “Razglabanje” u našem jeziku ima pežorativno značenje, mada sam ga ja ovdje muislio u pozitivnom značenju, raščlanjivanje, tabirenje, raščišćavanje. “Bezlično” u smislu neosobno (niko od nas nije ovdje s pravim imenom i prezimenom), neemotivno (nisu važne emocije, nego argumenti),… Dakle, mislio sam kazati – misaono raščlanjivanje neidentificiranih individua, što je samo po sebi ozbiljno i hvale vrijedno.
Kako ja dozivljavam nasu prosjecnu blogersku raspravu u pogledu argumentacije:
https://vimeo.com/358538081
😀
U potraznji Plemenitosti ,i plemenitosti,covjek susrece ,cesto se i navukava na ono sto ga presrece, sud zavidnosti za djavolsku pakost.Ovo i jeste sva ljudska nesreca koja egzistira bez obzira na znanje i nauku.Dakako,,nije moguce zavidniku dokazati pakost kao sto nije moguce da se bez logicnih referenci morala etike i bitisanja shvati zavidnost i pakost.Ovu tvrdnju mogu dokazati kroz fakte koje covjeka dave dok se ispisuje bosanskim covjekom kao biljeznik vlastitog prozimanja koristeci um za cula i cula za logiku da dusi udovoljim kada me pali i gasi svojim bitkom.Nikako kao teoreticar jer je to najzadnje za cime bi se poveo objasnjavajuci sebe u pitanju :tko sam ja?nudeci se znanstvenikom kroz TEOREME..
Nije dojam sto i osjecaj jer je dojam uslovljen sa culom dodira,sluha,vida,okusa,mirisa …da nastane misljenje ,potom i subjektivno znanje ,o osjetilima koja se reflektiraju na dato prozimanje.
Kada se divim paleti boja na cvijetnom pulsu to ja ne trazim argumente za svoju impresiju vec ocevidnu ,i dozivljenu, umjetnost neponovljivog Pocela koristim za sopstveni korijen koji ce dati ono sto je impresijom ,znanje kao spoznaju,dok se ogledam na razbijenom zrcalu multipliciranih mogucnosti.
Nije “Hasanaginica” u mom prethodnom stihu vec akceptiranje da sam odredjen kako znam da ne- znam i toga sam svjestan pa sam time i nukan da spoznam.Pisao sam da ovo definira ljudsku potrebu za naukom sa cime covjek zivi koristeci UM , znanje i nauku ako vec ima kod cula.Upisano je iz razloga sto se netko od komentatora pozvao na znanje izvjesnog “cucavca” No,zaludu je Hasan-agi suzu fakturisati jer Hasan-aga teoretizira o “razglabanju” i “bezlicnosti” da se licnim identifikuje a nikako o faktu spznajne suze.
Kada ispisujem fakte izvora Plive ,sa dva kraka izvorne vode koji spletom predodredjenog cine Plivu,ja dojmom cula stvaram misao da se referise na dozivljaj i cinjenicno.Misao o tome nije postojala izuzev znanja da nesto nastaje razaranjem necega i iz necega.Ne moze ljudska misao biti prije cula .Ako postoji misaono znanje ,fakturisano sa cinjenicama,tada je to iz ladica kojima covjek pohranjuje iskustveno za nadogradnju…za NADOGRADNJU ljudskog duha i uma a ne za popisane argumente koji sluze za manipulaciju koja se trsi,manipulacija, da se dokaze kao intelekt a ne ono sto je u biti …lucidnost za pakost .
1. Parcijalne istine, ostrva znanja koja su isplivala u moru neznanja. hn. 🙂
9579, eto i Hajjenezir je ponudio odgovor.
Odavno Čitateljko, a topovsko meso u toj istoj armiji nesvjesno da obezglavljuje znanje. Izvođači radova bez skice.
Sfumato, imam ja tog ofanzivnog kuveta k'o magme, na tone, ali to opasno pretjerivanje treba susprezati u situacijama čija vrijednost ne dostiže ni subatomsku česticu važnosti situacije iz sure Hud. Ja tako, a tebi na volju. Iako, ponovo ponavljam, primjećujem da jednako postupaš spram svih, što kod mene automatski izaziva poštovanje.
Sad, ne da mi je sklizak teren, nego je klizalište, ali usudiću se, jer Kur'an časni nije poslan samo eliti, nego za sve nas, tako da.. Ko se kome treba prilagođavati (updateovati, da se tako izrazim) u razumijevanju Knjige? Mi Knjizi ili Knjiga nama? Ako apdejti ljudskog znanja, kroz strpljivost u vijekovima i milenijumima, potvrde da se nešto iz Knjige može i treba razumijevati doslovno (samo je jedan i to jednostavan primjer nemiješanje slane i slatke vode), onda izvođenje doslovnog u metaforu, uvažavajući napore i većinski stav učenjaka kroz vijekove i milenijume, zaista može biti i neselektivno i manjkavo kontekstualizirano i rizično.
Recimo, meni je fizikalni (od fizika) aspekt Kur'ana časnog.. , ne znam kako to reći, zapanjujuće uzbudljiv ? Neuka sam, pa sada ne znam kako to ide sa tefsirima. Ako znaš da postoji neki koji pridaje nešto više pažnje upravo ovom aspektu, molim te da mi kažeš.
Da Halide, dojam-percepcija-ugao-perspektiva. Slažem se da je ta veoma važna karika ostala “neistražena” i neobuhvaćena u odgovorima na pitanje br. 13. Razmisliću o tome, hvala ti.
Uključi se 2619. A što se konstruktora tiče, ništa više od nakita nisam pravila (dobro, možda skrovišta za preživljavanje koji dan u šumi), tako da ..?
Shvatila Teoretičaru.
Sfumato, tebi sam već odgovorila, tako da ću ovaj po redu ‘ladno da izignorišem.
Halide, izgleda da nisam jedina koja umišlja da su i hasanaginice u pežorativu. Osim što, jbg., hasanaginice nikako ne mogu biti u pežorativu, to je neopežoratljivo (mislim, kontekst je da je žena nastradala zbog časti i stida, da pobukvalim). Iako, Halide, previše si oprezan, a žučan na riječima, to uzima snagu. Najveći uspjeh đavola je da jedni o drugima mislimo lošije nego što stanje zaista jeste.
Hajjenezir, nisam očekivala da ćeš znanje definisati kao samo primjenjivo za položaj čovjeka. Pazi sad, ZNAM da ta definicija nije, za ovu priliku, navedena na način da je oslobođena od opreza (od zagađivača) i na temelju povjerenja. Kako to znam i kako znam da je to istina (osim što i ti znaš da je to istina)?
“. Iako, Halide, previše si oprezan, a žučan na riječima, to uzima snagu. Najveći uspjeh đavola je da jedni o drugima mislimo lošije nego što stanje zaista jeste.”
Hvala Vam na trpljenju svoje suprotnosti.Mene to trpljenje ne cini oholim vise nego logicnim.Misao je ovo a ne znam joj korijen :)))
Eto,citirano ima svrhu da se dojmom ukaze kao sudacki cekic jer je naprosto zasiceno sa intelektualnom pojasnjenjem knjige sudskih zakona za pezorativno oglasavanje ljudskog bola koji trpi zivot covjekom realiziran a Svemogucim predodredjen.
Ne slazem se sa Vasim obezglavljivanjem logike slusajuci vlastiti haber koji se daje na znanje o mislecim kao nepodnosljivost zivljenja koje djavo savjetuje pa taj savjet upisujete u gore citiranom.
Razimije se,i podrazumijeva se,da covjek ima nesporazum sa covjekom,,razumom,moralom ,istinom, pravdom i sl.vrijednostima usljed nepoznavanja tog covjeka i pomenutih vrijednosti ali…sta Vas intelektualno ima kada ,recimo,aktere ratne apokalipse u Bosni opravdavate sa vasim znanjem o pezorativnom oglasavanju zrtve ili covjeka protjeran iz svoje avlije usljed pakosti jahaca apokalipse.
Izvoli mi ovdje ,u sljedecim stihovima,navesti upotrebu pojma pezorativ koji sluzi ,kako velis,za “djavolsko” misljenje o drugima.Ako ih ima ,a ima,dajte mi znanje iz vaseg vokabulara o neprihvatljivom ,glasnom,izrazavanju mislenog dojma kako bi trebao biti u datom kontekstu.
“>>Gle,ovo je gala predstava
U samotnim kasnim godinama
Krilata se publika andjela smjestila
U kazaliste gdje se daje drama,
Gdje preplecu se strah i snovi,
Poplavu suza na oci im tjera
Dok orkestar grcevito lovi
Glazbu nebeskih sfera.
Glumci sto u oblicju Boga samog
Mrmljaju,sapcu i vicu
I jure ovamo-onamo
Lutke su tek sto se micu
Na zapovijest bezobzirnih Prilika
Golemih,sto kulise premecu
I prosiplju po sceni kondorskim kri8lima
Nevidljivu Nesrecu
O neskladnog li komada!
Nezaboravna slika
S Fantomom sto ga rulja fata
A ne stize ga nikad
Kroz krug sto vraca se u vrtnji
Na isto mjesto nalijeta:
Mnogo je Ludila i Grijeha smrtnih
A uzas-dusa zapleta
Al’ gle ono, medju glumcima, sto je
Gmizavi oblik puzati poce:
Krvavo crven izmigoljio je
Iz svoje scenske samoce
On gmize! Gmize!-s kricima neljudskim
Nestaju glumci ko zalogaj hrane;
Serafi jecaju,jer gadne mu celjusti
ljudskom su krvlju okupane
Sva svjetla gasnu,tmina nasta!
Nad likovima drhtavim,nujnim
Zastor,poput mrtvackog plasta
Pada s naletom olujnim
Andjeli,otkrivsi lica hladna
Ustaju i govore javno
Da,>>Covjek<< je ime tragicnog komada A pobjednik crv junaka glavnog"<<
“>>Naglasak je na prijedlogu -prije-. Svijest proradi u čovjeku, on postaje svjestan svoga prisustva u sebi (misao), ali uzrok toga prisustva čovjeka u sebi nije njegova misao, nego informacija (duša – Božija informacija). Zato nije -prije- ni jedno ni drugo, ali i jeste -prije- i jedno i drugo, u zavisnosti od toga iz kojeg se položaja posmatra – subjektivnog (onda je misao prije) ili objektivnog (onda je Božija informacija prije”<< Citirano je @sionkino prisustvo u njoj samoj koja je utemeljena u tekama filozofske misli cija je enigma ljudskog postojanja razrijesenje njihovim znanjem:"mislim,dakle,postojim" .No,muci je ta dvojnost ispostovana mislima i "informacijom",odnosno Informacijom ,za sto je i nasla odgovor tako da je i odgovor TAJNA.Nije to za kuditi jer je covjecanstvo u stalnom dokazivanju kako je nemoguca pred vlastitom gluposcu.I sam sam ,podosta,tim odredjen. Moram biti dosljedan svom dojmu pa ispisati misao a Pocelo neka me trpi ili zahvaljuje sto Ga ne iznevjeravam koristeci njegovo umijece na culima:lijep pokusaj da se ostane covjek a misaono prihvatljiv samo...sta vrijedi to kaskaderstvo ?mislenog kada koristi enigmu duse kao i svaki tumac svetih knjiga iz cijih tumacenja nastaju SAMO pometnja u znanju i raspadanje u vjerovanju a nikad i nigdje izumi koji covjeka cine onim sto se zove ljudski.Iz terorisanja teoreticara moguce je razabrati i polaznu osnovu koja je dobrom nakanom cinjena ali...sta to vrijedi kada je rezultat ZLO?Za ovo ne trazite fakat koji potvrdjuje dojmljivu misao u meni.Odite u sebe zarad drugih i sebe. Zar je potrebno navoditi znanje Istoka u posljednjih sedam stoljeca pored sveopce pustosi koju su nanijeli oni koji su davili jedan drugoga uvjeravajuci i sebe i drugoga da je njegova misao prva a informacija druga i obratno dok je znanje bjezalo od njih kao i djavo od kriza. Ta misao o postojanju izrecena u citatu se nista ne razlikuje od zivotnog znanja "Velikog Brata" koji je postojanje ljudske civilizacije uslovljavao sa formom znanja uz taktiku straha cija je skola odgoja i postojanja stvarala SMRT sa uvjeravanjem da je covjek sebe izmislio u sebi zahvaljujuci dusi."Veliki Bratko"(sjemenistarac ruski sa svojim koktelima Molotova,danas i juce bratija Juzne Amerike)koristi i jednu i drugu opservaciju kada je u pitanju prijedlog "prije" ,i izlazi prema vani kako ljudska pakost koja se nalazi po pitanju "informacije" i "misli" Ne,nije ovo pokusaj nemoci ,ovaj komentar,dok ga moc tare.Zapravo,ovo je moc koja trazi svoj izraz u nemocnom jer je izrazena sva kob beskrajnih rasprava u kojima se gubi svaki ljudski smisao a ispasta sve sto je ljudsko pretoceno u znanje za IZUM nauke. Covjece koristi znanje kad si vec dat prozimanjem i kada te to odredjuje da postojis...u prozimanju sa enigmom duse i svjetovnom riznicom kodova od Onostranosti... kao ovrhu svog imanja iz culnih , umnih i bozijih davanja. Pronadjimo misao da postojimo dok smo na izvoru Plive koju sam spomenuo jer je to prozimanje objasnjenje postojanja,i dajmo da nas ideje iz dojma ne utrnu vec ozivotvore za ostvarenje sebe mislenog a ne u utrkivanju sta je prioritetnost da postojim :JA ili informacija duse. https://www.facebook.com/motoseghechepassione/videos/340316610166789/
Oh dear questions… I would like to know answears.
Even try?