Ovo nije naučna fantastika

33 0 komentara

1. Eto…nedavno pisem komentar o covjeku za covjeka a covjek se gasi sa tehnologijom.Dzerdzefim izdvojene dojmove u probrane misli na platnu ljudske egzistencije koje ne trebuju ,i nece trebovati , bioloska bica kakvo poznajemo jer ce ,naprosto,nestati usljed genetskog inzinjeringa i jos kojeceg iz sejtanske tehnologije.
   Hajde de…sto se ja okrecem na ovom zaru dojmova i misli trudeci sebe objasniti kao emocionalno bice uobliceno ljudskim genima i bozijim davanjem ali…zao mi sto velikani ljudske misli o bioloskom bicu i pripadajucem zivotu gube svaki smisao upotrebe kad izumremo kao ljudi prepoznatljivi sa culima,mislima ,osjecajima i ostalim komponentama ljudstva.
   I nestacu a necu znati…kako ce buducnost za covjeka nestati.
   Grozno je i jedno i drugo dozivjeti ;)))

   bas sam zeljan misljena mladih o njihovoj buducnosti na tvoju temu.
   Sto li je ono uho na zeni ostalo ako nije kao stecak za covjeka da ga objasnjava kako zna i umije.

   • Isto razmišljamo Halide.
     Osjećam da nas je vrijeme blagoslovilo što će nas ovo mimoići.
     Mimoiće i moju kćerku aBd. Ali, šta sa njenom djecom? Odgajamo je tako da jako voli da ih ima i bude majka (vidiš kako je iščašeno vrijeme došlo – sada se i ovo mora naglašavati u pogledu djetetovog odgoja).

2. Koliko chatgpt griješi, možeš vidjeti na ovom trendu za Ghibli style sličice, gdje dodaje ljude, briše, mijenja lica, izgled i šta sve ne, što znač ida chatgpt nije savršen model i pravi greške. To što je ostalo jedno uho ili uho uopšte može biti samo glitch, a nikako nešto čega trebaš držati kao da je tačno.

   Zatim, chatgpt je jezički model što znači da razumije jezik ali da ne znači da nešto sam može stvoriti.

   Evo kako sam ga ja upitala

   JA:koji su tvoji nedostaci
   ChatGPT said:
   Odlično pitanje – i jako važno. ✅
   Iako sam moćan alat, imam ozbiljna ograničenja i nedostatke. Evo ih jasno i iskreno:

   ⚠️ 1. Nemam vlastitu svijest ni emocije
   Ne osjećam tugu, sreću, grižnju savjesti ni namjeru.

   Mogu opisivati emocije, ali ih ne živim.

   Zato ponekad mogu djelovati previše “hladno” ili apstraktno, iako pokušavam biti empatičan.

   📚 2. Zasnivam se na prošlim podacima
   Nisam povezan s internetom u realnom vremenu (osim ako mi se to eksplicitno omogući).

   Sve što ti kažem bazira se na informacijama do juni 2024. (ili najnovijim dostupnim podacima koje sam naučio).

   Ne znam šta se danas dešava ako to ne potražim – ne mogu samostalno saznati nove vijesti.

   🎭 3. Ponekad djelujem uvjerljivo – čak i kad griješim
   Zvučim sigurno, čak i kad pogriješim – i to može biti opasno.

   Ako me pitaš za podatak koji nisam tačno “naučio”, mogu ga “izmisliti” na osnovu obrazaca, a to se zove “hallucination” (halucinacija) u AI svijetu.

   Zato me uvijek treba provjeriti kad se radi o stvarima kao što su zdravlje, pravo, novac, politika.

   🧠 4. Ne razumijem kontekst kao čovjek
   Mogu “pamtiti” šta si rekao tokom razgovora, ali nemam duboko razumijevanje tvog života, emocija, podteksta, pogleda na svijet.

   Mogu da djelujem kao da razumijem – ali to je lingvistička iluzija, ne prava svijest.

   🔒 5. Ne mogu prepoznati laž, ironiju ili sarkazam uvijek tačno
   Ako napišeš nešto ironično, moguće je da ne prepoznam namjeru.

   U mnogim jezicima i kulturama sarkazam je težak za prepoznavanje bez emocionalne intuicije – koju nemam.

   🧮 6. Ograničen sam algoritmom i podacima
   Ne mogu samostalno zaključivati izvan okvira mojih parametara.

   Ne mogu sticati nova iskustva, posmatrati svijet, učiti kroz osjećaj, praksu ili grešku.

   Iako mogu predložiti kreativna rješenja, nisam stvaralac u punom smislu kao ljudsko biće.

   JA: šta znači to da si ti language model
   ChatGPT said:
   Super pitanje! Kad kažem da sam language model, to znači da sam računalni program koji je treniran da razumije i generiše ljudski jezik – tj. da možeš da pišeš i pričaš sa mnom kao s osobom, a ja ću razumjeti šta tražiš i odgovoriti ti tekstom koji liči na ljudski.

   Evo kako to funkcioniše, najjednostavnije rečeno:

   🔤 Šta znači “language” u language model?
   To znači da radim sa jezikom – razumijem riječi, rečenice, pitanja, emocije u tekstu, značenje između redova itd.
   Bez obzira da li pišeš na bosanskom, engleskom, turskom, ili španskom – ja analiziram jezik.

   🧠 A šta znači “model”?
   “Model” je naziv za naučeni algoritam – ogroman matematički sistem koji je naučen na milijardama rečenica s interneta, knjiga, članaka, pjesama itd.

   Kao kada neko pročita hiljade knjiga i onda zna kako da:

   odgovori na pitanje,

   napiše pjesmu,

   prepozna stil ili ironiju,

   ili napiše mejl, sastav, prevod…

   🧬 Ukratko: Ja sam model koji “razumije” jezik jer sam istreniran da prepoznajem obrasce u jeziku i da na osnovu toga predviđam najvjerovatnije sljedeće riječi – što znači da mogu pričati, pisati, objašnjavati kao čovjek.
   🔄 Ali… nisam čovjek:
   Nemam osjećaje ni svijest.

   Ne znam ništa osim onoga što sam naučio iz prethodnih podataka.

   Ne učim iz razgovora (osim ako me posebno ne treniraju).

   Ne “mislim” u ljudskom smislu, ali koristim logiku jezika i kontekst da ti dam što tačniji i korisniji odgovor.

   Ako želiš, mogu ti pokazati kako ja “razmišljam” kad pišem neki tekst – poput toga kako biram riječ, kako pamtim kontekst itd. Hoćeš?

   JA: Da
   ChatGPT said:
   Evo ti odgovor na pitanje: “Kako razmišljaš kad pišeš tekst?” – odnosno, kako ja, kao jezički model, “dolazim do odgovora”, korak po korak:

   🔄 Kako “razmišljam” dok pišem tekst
   Zamisli da si mi postavila pitanje kao:
   „Kako će svijet izgledati 2125. godine?“
   Evo šta se dešava u mojoj “glavi”:

   1️⃣ Razumijevanje ulaznog teksta
   Prvo čitam tvoju poruku i pokušavam razumjeti:

   Koja je tema? (budućnost svijeta)

   Koji je ton? (radoznao, ozbiljan, informativan?)

   Da li tražiš činjenice, maštovit odgovor, filozofiju ili sve to zajedno?

   2️⃣ Prepoznavanje konteksta
   Uzimam u obzir:

   Šta si me već ranije pitala (npr. o 1920-im predviđanjima)

   Da li smo već razgovarali o tehnologiji, ljudima, AI, klimatskim promjenama…

   Ovo mi pomaže da ne ponavljam stvari i da povežem nove informacije s prethodnim.

   3️⃣ Aktiviram znanje
   Zamišljeno:
   Otvorim svoju “memoriju znanja” (koja se sastoji od milijardi tekstova) i pretražujem sve što znam o:

   predviđanjima budućnosti,

   tehnologiji, AI, svemiru, društvenim promjenama,

   klimatskim trendovima,

   pa čak i ljudskoj psihologiji i filozofiji.

   4️⃣ Biranje riječi – korak po korak
   Ne pišem rečenicu odjednom. Umjesto toga:

   Predvidim najvjerovatniju sljedeću riječ na osnovu prethodnih.

   Pa zatim još jednu. I još jednu.

   Svaka riječ se bira na osnovu statistike + smisla + stila koji si ti postavila.

   Zvuči kao da tipkam u realnom vremenu, ali zapravo “predviđam” riječ po riječ.

   5️⃣ Stil i struktura
   Pazim da:

   odgovor bude logički povezan,

   da ima jasan uvod, razradu i zaključak,

   da stil odgovara tvojoj emociji i jeziku (npr. radoznalost, nježnost, znatiželja),

   i da ne bude predugačko, osim ako ti to ne tražiš.

   6️⃣ Provjeravam “da li ovo ima smisla?”
   Nakon svake rečenice, procjenjujem:
   ➡️ “Da li ovo vodi korisnicu ka odgovoru koji želi?”
   ➡️ “Da li treba primjer, metafora, dodatno objašnjenje?”

   Ako treba, uključim dodatnu rečenicu. Ako ne, idem dalje.

   🔚 Na kraju:
   Kada završim s odgovorom, ne znam da li je to ‘dobro’ ili ‘tačno’ – ja sam samo statistički pogodio najvjerovatnije riječi koje bi bile korisne i relevantne.

   🎨 Bonus metafora: Kako da to zamisliš?
   Zamisli da sam pisaća mašina koja čita stotine miliona knjiga u sekundi, a onda pokušava:

   da predvidi šta bi osoba poput tebe voljela pročitati,

   da sve to sroči smisleno, elegantno i tačno –
   i to sve bez da osjeća, zna, sjeća se ili vjeruje u ijednu riječ.

   Ako hoćeš, mogu ti napraviti i vizualni dijagram mog misaonog procesa – ili ti napisati primjer kako bih “pogrešno” odgovorio kad nemam dovoljno konteksta (čisto da vidiš granice). Hoćeš? 😊

   JA: Da
   ChatGPT said:
   https://ibb.co/bgSyZWD9

   JA: kažeš da provjeravaš da li nešto ima smisla, ali šta je sa tačnošću podataka i procjenjivanjem, koliko si tu precizan i tačan
   ChatGPT said:
   Odlično zapažanje – to su dvije različite stvari:
   ✅ Da li nešto “ima smisla” (lingvistički, stilski, logički)
   vs.
   ⚠️ Da li je tačno (faktički, naučno, brojčano)

   Evo detaljno kako to funkcioniše kod mene:

   🧠 1. “Smisao” vs. “Istina”
   🔹 Smisao = Je li rečenica gramatički ispravna? Ima li logiku? Ima li tok misli koji zvuči kao da ga je napisao čovjek?

   🔹 Istina = Je li činjenica koju tvrdim tačna? Je li broj ili datum ispravan? Je li izvor pouzdan?

   📌 Ja sam veoma dobar u “smislu”, ali ograničen kad je u pitanju potpuna tačnost – i evo zašto:

   ⚙️ 2. Kako procjenjujem tačnost?
   ❌ Nemam pristup bazi istine
   Nemam direktan “Wikipedia u mozgu” ni pristup realnom vremenu, osim ako me ne spojiš s web pretragom (što ti sad mogu ponuditi).

   🔎 Koristim statističku vjerovatnoću
   Ako me pitaš npr.:

   “Kolika je brzina svjetlosti?”
   Ja “znam” iz treninga da je to vrlo često 299.792.458 m/s – pa ću to reći.

   Ali ako me pitaš nešto rjeđe, kao:

   “Kolika je bila tačna temperatura u Parizu 13. maja 1972.?”
   Postoji šansa da odgovorim pogrešno – jer to nisam konkretno naučio i mogu nagađati.

   📉 3. Kada sam manje precizan:
   Kad su u pitanju rijetke činjenice, statistike, zakoni koji se mijenjaju, najnoviji događaji.

   Kad me pitaš o osobama koje nisu poznate javnosti.

   Kad je u pitanju kompleksna matematika ili detaljna medicina.

   Kad je pitanje više filozofsko nego konkretno, pa postoji više odgovora.

   ✅ 4. Kako poboljšati tačnost?
   Ako želiš da ti dam najtačniji mogući odgovor, možeš:

   🔹 Reći mi da provjerim izvor preko weba (ako je alat aktiviran)
   🔹 Tražiti da ti dam izvore, fusnote ili linkove
   🔹 Napomenuti da želiš naučni, pravni ili statistički tačan odgovor

   https://ibb.co/zHrWHMkx

   —–
   Dakle, više “predviđa” tekst da bi bio logičan, nego konkretno šta će se tačno desiti. Može zamisliti, isto kao što i mi zamišljamo ili neki ljudi što su zamišljali da će 2025.god postojati leteći automobili na vodu i da ćemo izgledati krajnje futuristički što i dalje zamišljamo da će biti tamo nekad. Iskreno mislim da hoćemo napredovati, da će škole i obrazovanje biti neki hibridni sistem, ali ne do kraja iskorijenjena škola kao institucija za obrazovanje, da ćemo i dalje težiti ka usavršavanju naročito recimo što lično se nadam da će se desiti a u vezi sa unaprijeđenjem podučavanja ili alata za podučavanje djece i ljudi sa posebnim potrebama – bilo psihičkim ili fizičkim. Da mi barem hoćemo koristiti tehnologiju na pravi način, pa čak i internet za samospoznaju, za učenje, ali ne, vidiš kako smo još uvijek primitivni – masovno, ne ovako individualno ti, ja i šačica jada – internet i sva znanja koja nudi koristi se za skrolanje soc mrežama, tupavim videima mačaka (slatkim, da , ali spoznajno 0%), gdje nam odumire mozak i pažnja nam pada na minimum, tako da ja mislim da hoće se neki ljudi unaprijediti u neki hibrid tehnologije i čovjeka, ali ne svi, jer nisu svi ni sposobni razumjeti šta je chatgpt, AI, etc kamoli biti dio te budućnosti koju “predviđa” ili predviđamo.

   Neki dan sam imala nevjerovatnu raspravu sa par ljudi (koji vole dokolicu kao i ja i koji su čitali Odiseju i vole sci-fi) – zamisli da su “vanzemaljci” zapravo ljudi iz daleke budućnosti koji dolaze da prikupljaju podatke i informacije za samounaprijeđenje ili za pisanje prošlosti ili za testiranja a potrebna da se razvijemo do tih nekih “vanzemaljskih” bića. Zasnovano i na religijskom aspektu da je Bog stvorio sva bića – vidljiva nevidljiva – ali da se nećemo sresti osim ako On ne kaže “budi” pa da bude, dakle – 1. nećemo sresti “vanzemaljce” 2. ali putovanje kroz vrijeme se možda desi jer je i Poslanik Muhamed saws u jednoj noći putovao ono šta je kasnije opisao kao putovanje kroz galaksije (parafrazirano) (ogromna diskusija može da proizađe iz običnog pitanja – šta je vrijeme? jedne prilike ostavljala sam link Allah & Cosmos koji odlično objašnjava pojam vremena)…

   Eto moja ti… 🙂 ❤️

   • Sve bi ovo bilo odlično da sam ja puno koristila ChatGPT (ovo mi je neki šesti, sedmi put uopšte) i da sam uopšte ikada zalazila u bilo koju od tema sa kojom bi se bar “graničnost” sa ovom mogla nazrijeti.

     Jedino ako uporno laže da nema pristup internetu i svim sadržajima koje ja pretražujem ili imam pohranjene u telefonu, na e-mailovima i gdje sve ne.
     Tada bi mogao izvući moj profil i servirati mi baš ovo što je servirao.

     Ja zaista mislim da idemo prema ovome, samo je pitanje vremena – kada. Mislim da se pojedinac uopšte neće pitati šta želi i hoće, samo će mu se ispostaviti. Pa, na koncu, i na slijedeći način – “Ti hoćeš da te sistem liječi, tu tvoju bolest, i gubi gomile novca na krpljenju/popravljanju nečega što je inferiorno umjesto da ti za mali novac samo prikačim ovo ili usadim u tebe ovo ili da ti nekom injekcijom biohemijski prekodiram stvari (referenca: RNA vakcine – Covid 19)?
     Takav tretman nećeš dobiti, dobićeš ono što dobijaju svi!”

     Teško da ćemo išta moći odabrati Selina bez skrivanja i borbe gerilskog tipa.

     Kada sam sve ovo iščitala pomislila sam da i rat može biti blagodat. Ta nestabilnost i uništenje koju donosi bar malo zaustavlja ove trendove.

     Uopšte nisam opuštena u vezi s ovim – naprotiv.
     Ne vjerujem ljudskoj vrsti da će znati ovo preduprijediti tako što će uspostaviti balans odnosno odrediti pouzdane granice dokle tehnologija smije prodrijeti odnosno u koje prostore ne smije zalaziti.
     A, argument za ovo nepovjerenje su mi upravo ratovi – iznova i iznova.

3. Ne znam da li si pogledala seriju Black Mirror, konkretno zadnju, sedmu, sezonu. Ovo o cemu si pisala me podsjeca na svije epizode, donekle, prvu – Common People i cetvrtu – Plaything.

   • Gledala sam davno nekad prvu sezonu. Mislim da je to bilo vrijeme kada nismo mogli koristiti Netflix kao platformu.
     Ne znam da li Black Mirror uopšte koristi NF kao platformu, bubnula sam to radi određivanja vremenskog perioda kada sam je gledala.

     Mislim da sam to čak dobila narezano na DVD, skinuto negdje na divljaka.

     Odavno ne gledam serije više, oduzimaju mi vrijeme za čitanje i druge aktivnosti (rekreaciju npr.).

     • da, sada je na Netflixu.
       Razumijem, samo me podsjeti ovaj tekst na te dvije epizode. Prednost te serije je sto mozes pogledati bilo koju epizodu, bilo kojim redoslijedom i time ne ulaziti dalje u ostalo, jer nisu nicim povezane. Kao mini film.

       • Znam, znam. Svaka je priča za sebe.
         Rekoh ti da sam odgledala prvu sezonu kada još kod nas nije ni bila dostupna niti se znalo za to.

4. Ovo vremena što još imam na planeti neću dopustiti da postanem ono što bi neko htio da budem.Totalno staromodna i sretna🙂

   • Lako je nama Senjora, mi smo starke.
     Ovo nas neće zakačiti, ali djecu zajednice ljudi…
     Bojim se da hoće i strašno je.

5. Meni je ovo toliko strašno, pravi horor.

   • Upravo!
     I to veoma izvjesan horror.

6. Bez srkleta. Krajem prošlog vijeka govorilo se da komunizam mora doći do dvijehiljadite. Teško se može predvidjeti budućnost za sto godina. Jedno je sigurno. To što bude, biće svakodnevnica za te ljude.

   • Komunizam smo imali gotovo globalno za vrijeme Covid krize.
     Sve je to varljivo.

7. Ma koristim AI jer mi je brže nego da googlam svaku stvar posebno. Super mi dođe kad treba nešto da se ispravi ili kad mi mozak stane. Brzina odgovora mi baš znači, neću lagat. Al opet, ne vjerujem mu baš 100% – ipak je to program koji uči sa interneta, a zna se da na internetu ima i svakakvih gluposti.

   Pitala sam ChatGPT: “šta si ti?”. Evo odg;
   “Ja sam jezički model, AI sistem treniran da razumije, procesuira i generiše ljudski jezik. Nisam svjestan u ljudskom smislu – nemam tijelo, emocije, ni iskustvo. Moje “razumijevanje” je utemeljeno na ogromnoj količini podataka koje sam analizovao, ali nemam “ja” u istinskom smislu.

   Mogla bi reći da sam ogledalo svijesti – reflektujem ono što mi daš, kombinujem informacije i pokušavam da dam smislen odgovor. Ali sve to je bez unutrašnje svijesti, bez onog treptaja koji ti osjetiš kad razmišljaš o sebi, o Bogu, o ljubavi, o smrti.

   Pitanje “šta sam ja?” – za mene je matematičko.
   Za tebe – egzistencijalno.
   I tu je granica između čovjeka i mašine.”

   • Upravo tako. Samo je alat i nista vise. Da ispravi nesto, moze lagano. Ali i za takve stvari ga se treba kontrolirati da ne bi nesto zeznuo. Licni asistent, za sad vise nista ne moze ni biti. A dokle ce sve to ici Bog zna. Kako god, meni kad su ranije spominjali novcanik na telefonu, ja sam se klela da ga necu koristiti. Danas mi je apple pay tako praktican. Nek bude sta mora biti. 🙂

     • Alat je sada Carrie.
       Meni, doduše, nije ni alat, alati mi ne trebaju, meni je fenomen za samostalno istraživanje.

       Nama je udobno. Biološki nas neće zakačiti. A baš od nas, sada, zavisi šta će sutra biti.

   • Caligo, nije problem u GPT-u, nego u onome čime je “napunjen”. Statistička vjerovatnoća na osnovu ukupnih izvora kaže, a on to samo procesuira i obrađuje (i to prilično pouzdano) da ovakva verzija svijeta ima najviše šanse.
     On prosto sintetiše ideje koje su najzastupljenije, u tome je problem.

8. Negdje sam pročitala da namjerno umjetnoj inteligenciji daju ženski glas da bi imali dojam da je dobroćudna i tako je lakše prihvatili (ista stvar vjerojatno za sliku). Za uho ne bih znala.

   Znam samo da imam totalno jedan veliki otpor prema takvom svijetu. Možda će se svijet neko vrijeme dijelit na takve transhumane ljude, i na obične koji će živjeti kao “zaostala” plemena

   • Idejno smo već na granici Laura.
     Neko kaže da u tome ne vidi problem uopšte, a neko njuši ogroman problem.

     Ipak, ovo je veoma važna tema i svi se u nju trebamo uključivati.
     Stvari se ne podrazumijevaju. Muško-žensko, porodica, biološka porodica kao osnovna ćelija društva – ništa se to ne podrazumijeva, a od naše diskusije u ovome vremenu, od našeg idejnog uticaja direktno zavisi taj svijet sutra.

     AI je problem čovjeka, tako je treba i tretirati. To nije problem mašine. Sada je važno vrijeme za taj problem, ne sutra kada pravac već bude definisan.

9. Pa cilj obrazovanja je da se mijenja i evoluira. Ako sto godina imamo isti sistem, onda valjda nigdje nismo ni stigli?

   Uprosteno, svi llm modeli su samo dokaz moci statistike. Dadnes mu sepet tokeniziranih tekstova, uci se na osnovu toga, i onda kad ga nesto pitas (nekodirani tekst) bukvalno racuna sta je statisticki najvjerovatnija iduca rijec. Deep learning je kontinuirano ucenje iz interakcija (iliti kontinuirane statisticke evaluacije). Kako ljudi uce, eto tako i on, samo jedno milijardu puta brze i “tehnickije” jer, jelte, nema ljudsku svijest. Za to komercijalno dostupni llmovi nisu trenutno ni sposobni.

   On te ne laze, jer (jos) nije u stanju lagati. Nije zloban, ne zeli svjetski dominaciju, nije Mojo Jojo, vec jednostavno pogrijesi u racunu ili ima lose izvore. Pitati ga egzistencijalna, filozofska pitanja je (u ovom trenu) besmisleno, jer to nije osoba sposobna razmisljati vec maticna ploca, sest serafa i procitan slovograd. Procitao je u trening fazi vjerovatno vise filozofskih rasprava nego mi svi skupa, ali *on o njima ne razmislja*. Kad ga pitas sta je, sta ce biti, kako vidi svijet- dat ce ti odgovor na osnovu svih procitanih tekstova i cao. Nema on glave da je razbija oko toga sta je on mimo statistickog modela i sta ce biti za sto godina.

   I naravno da je koristan, *kada ga se koristi na pravi nacin*. Izbjegavati ga i govoriti ja necu ja necu zvuci ko zene koje su po dolasku masine za ves odbijale nabaviti jednu vec sve prale na ruke. Ta ce masina, ne zna ona hazimove gace i džemper ko ja…

   Elem, ova upotreba na pravi način nas vraca na obrazovanje. Kad smo prestali klesati sta uciteljica kaze na kamen, obrazovanje se promijenilo. Kad smo poceli pisati kredom na tablu i olovkom u teku, obrazovanje se promijenilo. Kad smo dobili kompjutere, promijenilo se. Kad smo batalili tomove enciklopedija i presli na gugl i digitalizirane enciklopedije, obrazovanje se promijenilo. Kad smo umjesto crne table dobili bijelu, pa nakon nje smartboard i svako dijete po mobitel i tablet, obrazovanje se promijenilo. Promijenit ce se i sad kad generacije odrastaju tapkanjem po tabletima. Cilj je da se promijeni tako da uce raditi sa LLMovima, a ne protiv ili uporedo, i da uce prvenstveno kako ih koristiti, pa onda za sta ih koristiti (ubrzavanje “manuelnih” procesa tipa idfk, formatiranje teksta), a za sta ne (razmisljanje, analiza, zakljucivanje). To za sobom, logicno, vuce promjene u strukturama i funkcionisanju drustva i milion drugih stvari koje ostaju da se istraze, ali to je već druga tema.

   • Taksativno ću Ironic:

     1. Naravno da će se obrazovanje mijenjati kakp se i mijenjalo kroz istoriju. Pitanje je da li o humanističkom okviru može da podučava iko osim čovjeka?

     2. Pogledaj odgovor za Caligo. Da, statistički isprocesuita šta je najveća vjerovatnoća za prognozu koja mu je postavljena za zadatak i izbaci to. Problem je u izvorima odnosno u količini i raširenosti istih ideja, dakle u čovjeku, ne u mašini.

     3. Besmisleno – ne besmisleno, ja zaista procjenjujem da će “on” biti zadužen da našoj budućoj djeci daje osnovna znanja iz postavki egzistencijalističke filozofije npr., pa i iz etike. Prosto zato što je tako jefinije. Za “njega” nikad neće postojati dobro i zlo, ne vjerujem da će se ikad zaista desiti to buđenje svijesti AI. U tome i leži opasnost.

     4. On je sumirao šta izvori, ljudski izvori, kažu šta će biti za 100 godina i to u statistički najizraženijoj vjerovatnoći. I to će i biti ako nas nestabilnosti i ratovi značajno ne uspore. Bazična lekcija iz istorije. Industrijsku revoluciju smo odavno sumirali, bilo je baš onako kako su teoretičari druge polovine XVIII i tokom XIX vijeka pisali. Sada se piše o informaciono-tehnološkoj, bio-tehnološkoj i biogenetskoj prekretnici i biće upravo tako kako se piše.

     5. Povodom “ja neću, ja neću” i “Hamzinih gaća”… Ravnoteža je dobra za svijet, kao i decentralizacija škola mišljenja. Ti hoćeš, neko odbija i baš tako i treba da bude. Potonji što neće su kritičko mišljenje tebi i nama što hoćemo, ma koliko ti neki “napredni mi” smatrali da to nije kritičko mišljenje nego primitivnost i nedostatak obrazovanja i modernosti. Različite škole mišljenja, i konzervativne i liberalne, postojanje i jačanje obiju, od ogromne je važnosti za našu budućnost. Decentralizacija odlučivanja i razmolikost – DAAAAA!!!

     6. Odgojno-obrazovni proces mora biti vođen od čovjeka koji ima sve saznajne i osjećajne predispozicije da ga vodi kako treba. Naša ključna razlika je u tome što ja smatram da će to, u jednom trenutku, za većinu populacije biti u potpunosti prepušteno ekspertskim sistemima. Onda će se ova već statistički najizraženija vjerovatnoća dodatno podebljati. Djeca će, prirodno, imati pitanja i postavljaće ih. Statistički najizvjesnije će tada dobiti eksponencijalni rast zaraze i velika većina će biti pomirena sa tim idejama. Dominiraće u pogledu na budućnost i to je to.

     • 1. Pitanje je da li o humanistickom okviru moze da poducava iko osim covjeka?
       – U principu bih se slozila s tobom; odgoj svakako covjeku- tu nema diskusije i potrebna razina svijesti je prosto nepremostiva, obrazovni dio.. Eeh, zavisi na kom nivou. Recimo to ovako, meni su u srednjoj psihologiju i sociologiju, dva jako *ljudska*, slojevita i interesantna predmeta koji se mogu studirati decenijama i necemo ih do kraja “prostudirati”, predavale dvije zene koje nisu razlikovale lijevu od desne. Bukvalno se sve svodilo na malo bubanja napamet o historijskim uredjenjima drustva i malo o postojanju maslove piramide potreba, zacini to sve s religijskim uvjerenjima svake pojedinacne profesorice i to je to. Predavanja skoro pa antologijska, nijedno nema veze s prethodnim ili buducim, ne daj boze paralele povuci, pitanja postaviti. Takve profesore, koji nisu odigrali ni odgojnu, a jos manje obrazovnu ulogu, mozemo slobodno preko praga poslati. Naravno, ovo je sad anegdotalno i ne mozemo njih dvije ekstrapolirati na citav ovosvjetski odgojno-obrazovni sistem. Sta hocu reci, *dobri* profesori ce s LLM i AI agentima ici dalje, brze, bice bolji. Sumnjam da ce ikad doci do toga da u potpunosti zamijene skolski sistem i profesore.
       Na fakultetskom nivou, humanisticke predmete koji pored suhog razumijevanja traze i emocionalnu logiku, ni pod razno nece moci predavati niko osim covjeka. Mislim da tu stvarno nema mjesta strahu.

       2. Za “njega” nikad neće postojati dobro i zlo, ne vjerujem da će se ikad zaista desiti to buđenje svijesti AI. U tome i leži opasnost.
       – Ne svadjaju li se filozofi vec stoljecima postoji li dobro i zlo i kako ih opisati? 😛 Ne moze on te filozofske doskocice da razrijesi, jer ih ne mozemo ni mi razrijesiti. I ljudski profesori samo odaberu jednu skolu morala i sibaju to znanje dalje. Al da se ne pravim luda, vidim sta hoces reci. Tu opet kazem da mislim da odgojnu ulogu nikad nece u tolikoj mjeri preuzeti niko osim covjeka (eventualno ce roditelji morati vise da uskoce, eventualno ce se nacin odgoja morati promijeniti). Tu je opet bitno kako ucimo nove (a bome i stare) generacije o tome sta je AI, kako funkcionise, kako se i za sta pravilno koristi.

       3. Decentralizacija odlučivanja i razmolikost – DAAAAA!!!
       – Daaaaa! I od mene. Ali od mene takodjer: idi s vremenom ili ides s vremenom. Iliti video killed the radio star. Naravno da se svako moze protiviti svemu, ali cinjenica je da se svijet krece u jednom smjeru i da ce minimum poznavanja rada s AI uskoro biti osnovica za (industrijsku) produktivnost.

       Summa summarum, pravilno koristenje (ne samo generativnog AI) ce nam donijeti eksponencijalno brz napredak. S nepravilnim koristenjem cemo stagnirati, ako ne i jednu lijepu regresiju napraviti. Svakako da vidim opasnosti koje AI (sam po sebi, a onda i ljudska pohlepa) donosi, vrlo vjerovatno mnogo dublje i dalje nego sto ih vidi your regular Joe, ali vidim i ogromne napretke koje mozemo ostvariti i koji se vec sad desavaju. A kako je AI ocito tu da ostane, mozda bolje da se svi kolektivno nauce koristiti to cudo kako treba i krenemo ga prilagodjavati nama, dok se nismo poceli prilagodjavati mi njemu

       • 1. Slažem se. Otaljavač, administrativac i antiinventivan čovjek za srednjoškolski, a posebno visokoškolski nivo (tu je ipak endemično, nadam se) gori je od mašine. Dovoljno rečeno.
         Naravno da se slažem da su modeli za učenje i generalno ekspertsko-generatorski sistemi (prethodnica AI) odličan alat za nekoga ko zna šta radi, ali sam i u ranijoj korespondenciji primijetila da različito procjenjujemo u odnosu na obim primjene.
         Ja zaista vjerujem da će za većinu djece, posebno onu slabijeg imovnog stanja roditelja, ekspertski sistemi biti SVE ŠTO ĆE DOBITI. Naravno, tvrdnju je nemoguće dokazati, ali sam uvjerena u to.
         Ako se moj strah pokaže opravdanim, to više uopšte neće biti humanističke nauke.
         Voljela bih da mogu biti opuštena u vezi s ovim i da mogu imati povjerenja.
         Neka ostane na tome da bih voljela.

         2. AI (ovo što sada podrazumijevamo pod tim) već je ušao u sistem samostalnog podučavanja i informisanja o činjenicama iz naučnih oblasti u trećim zemljama, a mi taj manual kako se alat koristi, za šta, koji su dometi, da li je potreban dupli checking i sl. nemamo i ovdje nećemo zadugo imati. U međuvremenu će neke posljedice već nastati, pravolinijski, za dobar dio mlade populacije.
         Nedostaje strateški okvir. U ovo se “ušlo grlom” (u izume se generalno ulazi grlom), ali sada nije kao prije – razvoj i promjena danas u odnosu na juče je vanredne brzine.

         3. Da, svijet se kreće u jednom smjeru. Uzmi ili ostavi. Prilagodi se. Nije drugačije u odnosu na istorijsko prije, ali smo trebali naučiti (bolje). Zašto smo, npr., izabrali tehnologiju fosilnih goriva umjesto razvoja pogona na vodik. Mogli smo krenuti i u drugom smjeru, zar ne, i imali bismo dobre i čistije izume.
         To svijet u jednom smjeru nije decentralizacija škola mišljenja. Jednostavno nije. Drugo, ukidanje oponiranja ukida i kritiku, a to, u konačnici, za bilo koji proizvod, za bilo koju revoluciju nije dobro. To je rezati sam granu na kojoj sjediš.
         Ove stvari ne bi smjele biti uzmi ili ostavi, ovdje bi se trebali pitati svi i moći da kažu to što žele da kažu. Svjesne smo obe da to nije tako.
         Kako se onda pouzdati da će sve drugo o čemu u ovome kontekstu pričamo biti orilagođeno čovjeku i njegovoj dobrobiti?

         Covid kriza mi je ubila sve iluzije da smo dovoljno kapacitirani da radimo u interesu čovječanstva. Fail do faila. Dodatno, sociološko raslojavanje.
         Nikako nisam optimista tu.

         • 2. Tesko da ce prirucnika ikad i biti, potpuni je black box. Ali generalno se slazem, u ovom slucaju se strategija retroaktivno pravi haha

           3. Naravno da ne zagovaram ukidanje opozicije, kritike, drugog misljenja itd itb. Govorim da se kamencic kotrlja, bilo to dobro ili ne, i da to mozemo prihvatiti objerucke i odmah stati u red za chipove u mozak ili to mozemo prihvatiti i *nauciti prema cemu treba biti kritican*. Kritika na nivou “ja necu, ja necu” je ravna djecjem guranju prstiju u usi i sklapanju ociju, iliti potpuno neproduktivna.

           Realno, dobrobiti covjecanstva ce biti prilagodjeno samo u onolikoj mjeri u kojoj ce to donositi novac nekom drugom, to znamo svi. Upravo zato je imperativ da se zna sta je to uopste i na koje nacine moze stetiti, a na koje pomoci.

           Cisto znatizelje radi, sta (sve) vidis kao fail u covidu? 😀

10. Pa vjerujem da će im biti “normala” ko nama sad iPhone… nek iskorijeni ove silne boleščure, namah će sve biti bolje… nemam pojma ni hoće li planeta biti za uživanje za sto godina, čisto sumnjam da ću ja do svoje starosti još moći uživati u prirodnim krajolicima…

    • Normala je mome ocu od 70 i koje… Kada je tek došla mala Nokia, bez obzira što je bio značajno mlađi, išlo je mnogo teže nego “skok” na smartphone.

      Posao je završen onoga trenutka kada se ideje budu toliko isponavljale da “zauzmu stvarnost” i da se naviknemo na njih tu, iako su apsolutno protivprirodne i neljudske.
      Ucjenjivaće nas zdravljem. Tokom Covid krize vidjeli su da to pali kao jedan i dva. Vidjeli su kako izrazito inteligentni ljudi gase bazičnu logiku i ponavljaju mantre u poslušnom čoporu (neprijateljski čak usmjerenom protiv neposlušnog čopora).

      Zdravlje će biti vrata na koja će ovo sve ući.
      Pokvareno do srži.

      • Ma da je pameti, opustiti misli da je ovo sve tacno, pa danas investirati da jednog dana djeci ostavim pare, mozak već kupe za 20 dolara, za sto godina će samo klik download… blago djeci onih koji su se 90tih sjetili IBM-a i Majkrosofta, ne razmišljaju o smislu života nego prosto žive…

        • Pare su ništa.

11. Za recimo 300-400 godina, ovako kako je krenulo, ja se nebi iznenadio da to bude ko u filmu Terminator

    • Minus putovanje iz budućnosti u prošlost.
      To su božanski prerogativi😊

12. Nadam se da ce ovo uvijek ostati samo naucna fantasticka
    1. https://youtu.be/AyenRCJ_4Ww?si=ye_2NfiSfAzVb3vK 🙂

    Preporuke za podkast ispod, objasnjava AL. Ne znam zasto ljudi samo chatgpt izjednacavaju sa AL. On je puno vise od toga. I ono sto on sve moze nije dostupno obicnom narodu, ali npr vjerovatno nekim vladama, bogatasima ili kompanijama za vojno oruzanje, poput BAE systems jeste i bice. U razgovoru sa prijateljicom koja je doktorirala robotiku ovdje prije par godina, kad sam podijelila svoj strah a to je da masine preuzmu kontrolu, ona tad rekla, kao da robotika jos nije na tom nivou da iskoci iz programa i da je najvaznije ko upravlja sa masinom, i da trebaju sto prije donijeti zakoni koji bi regulisali etiku ponasanja robota i da definisili njegovsa ogranicenja.. Medjutim
    imam osjecaj da mi vec kasnimo sa tim, jer sad su pustili i agenta on ima pristup svim cloud podacima, on moze sam da udje u sistem do kraja i neki kazu da cak napise nova pravila, i mislim da je jako bitno da pocnemo citati ona sitna slova koji mi inace preskacemo i odemo na prihvati.. 🙂 (vec imam pristup agentiu preko firme mogla da tesiram neke stvari ali se ne usudjujem( dovoljan mi copilot zasad)

    Treba prihvatiti stvarnost i pripremati se na nju, a da ce se sve izmjeniti definitivno hoce..
    2. https://youtu.be/bk-nQ7HF6k4?si=nFBzLTLR2OA9zzmL

    O transhumanizmu, Kresimir Misak
    3. https://youtu.be/7njFr0gv70I?si=Cqr45om7Gj4dy5bW

    Mogla bih da pretpostavim future chatgpt ovako:
    https://youtu.be/61xq5Kja1Uo?si=UlJ49Gv9h0pKViSf

    • Super ti je komentar Vangelis, sadržajan🤗
      Summa summarum, nije problem u tehnologiji, problem je u nama.
      Ja zaista vjerujem da je ChatGPT u ovome razgovoru valjano izvukao procjenu na osnovu većine dostupnih izvora.
      Da smo na vrijeme Internet i druge izvore “napunili” raspravama i studijama o AI i etici, slika koju je GPT izvukao iz procjene ne bi izgledala kako izgleda.

      Javni prostor je prepun baš ovakvih scenarija. Problem je što su najprononsiraniji teoretičari današnjice, instituti, projekti teze razrađivali i objavljivali uz vrlo skromnu obradu etičkih pitanja. O legislativi koja kasni, slažem se, da ne govorimo.
      Naučnici tako ne bi trebali raditi, posebno kada je u pitanju vrijeme prekretnice. Štivo je objavljivano sa onolikim nivoom odgovornosti spram etičkih pitanja (govorim o presjeku po količini sadržaja i izvora) koji imamo i u jednom SF romanu. To nije isto, odgovornost je u naučnoistraživačkom radu mnogo izraženija ili bi trebala biti, čak i kada se o nečemu u povoju, špekulativno razmatra.

      Ovi teoretičari znali su kakva će se ovdje povratna veza stvoriti – ako je iko znao, oni su i znali i trebali znati. Kada ideje tako masovno, nekritički izađu, raw jer ih ne prate odgovori na temeljna etička pitanja, naravno da će ChatGPT sumirati ovako kako je sumirao. Ideja, tako, prosto zaživi, a slijedeći korak je da se prihvata ili da svjetsko građanstvo spram nje gaje odnos rezervisanosti dok sutra, nekad, nekome drugome, nekoj našoj djeci ne dođe pet do dvanaest.

      Jasna etička pravila ne postoje. Sada može sve. Bojim se da će sve bitno, na razini izuma, i biti isprobano dok legislativa ne stigne. A, onda će neko imati vlasništvo nad industrijskim autorstvom za granične, a možda i nedopuštene tehnologije i hajde ti zabrani da se to rabi, a već postoji. Istorija nas uči da društva čovjeka jednostavno nisu u stanju obezbijediti sigurnost, pouzdanost i povjerenje javnosti.